Prva hrvatska 'zviždačica' Vesna Balenović dala je Vladi RH ultimatum da do 5. lipnja s njom pokrene postupak nagodbe za naknadu štete ili će internacionalizirati svoj slučaj. U strahu za vlastiti život i sigurnost obitelji, Balenović ističe da je u inozemstvu deponirala kompletnu dokumentaciju o slučaju INA, koja će, ako Vlada konačno ne pokrene postupak nagodbe, idućeg petka biti odaslana na adrese najvažnijih europskih institucija, američke i slovenske vlade te svjetskih medija
Podsjetimo, 18. ožujka ove godine Europski sud za ljudska prava (ELJP) u Strasbourgu pozvao je Vladu Republike Hrvatske da u roku od 12 tjedana pokrene postupak nagodbe s Vesnom Balenović za naknadu štete koju je pretrpjela zbog otkaza u Ini prije devet godina, odnosno zbog kršenja njezina prava na pošteno suđenje. Rok za početak postupka istječe 1. srpnja.
Iako Europski sud za ljudska prava odbacuje 99 posto tužbi, prihvatio je tužbu gospođe Balenović koja pred hrvatskim sudovima nije uspjela obraniti svoja radna prava nakon što joj je 2001. INA dala otkaz i odredila zabranu pristupa jer je javno optužila sedam čelnih ljudi hrvatske naftne industrije za korupciju i kriminal težak 100 milijuna dolara.
'Poslala sam dopis glasnogovorniku Vlade Zlatku Mehunu u kojem ga obavještavam da je za njih u mom slučaju 5. lipnja Dan D. Ne bih željela da naposlijetku moram internacionalizirati svoj slučaj i želim da vlast na mojem primjeru pokaže da se stvarno želi boriti protiv korupcije. No ako se ogluše, odlaslat ću pisma s kompletnom dokumentacijom o mojem slučaju i kriminalu u INI, koja su već adresirana, između ostaloga na Manuela Barrosa, Olia Rehna, Hannesa Swobodu, Jacquesa Barrota (potpredsjednik EK za pravosuđe) i Franza Hermana Brunera (šefa Europskog ureda za borbu protiv prijevara)', poručila je Balenović
Jedno od pisama adresirano je i na ime slovenskog premijera Boruta Pahora jer je Vesna Balenović i slovenska državljanka, a upravo zbog te činjenice Europski sud za ljudska prava uputio je slovenskoj vladi jednak dopis kao i hrvatskoj. Balenović želi vjerovati da neće biti primorana u slovensko-hrvatski spor uplesti i svoj slučaj.
Nakon što je Sud u Strasbourgu preporučio Vladi RH da se nagodi s Balenović, pravna zastupnica Vlade pred ELJP-om Štefica Stažnik ustvrdila je da dopis Suda ni na što ne obvezuje Vladu RH i da je riječ samo o uobičajenoj početnoj proceduri.
'Ono što je došlo i Vladi i gospođi Balenović je samo podsjetnik Suda za iskazivanje načelnog i neobvezujućeg interesa za sklapanje nagodbe. Ukoliko stranke pokažu interes za nagodbu, Sud će, kao i u apsolutno svim drugim predmetima, to razmotriti, a ako ne pokažu interes za nagodbu, Sud će nastaviti s postupkom kao i u svim drugim predmetima i na kraju postupka donijeti odluku. Svi pregovori o nagodbi su povjerljive naravi i stoga je doista u interesu tog postupka i obje strane da se ne vrši bilo kakav pritisak, nego da se to odradi sukladno pravilniku Suda', priopćila je tada Stažnik.
Zbog javnih nastupa Stažnik joj je, tvrdi Balenović, prijetila da će je prijaviti Europskom sudu za ljudska prava za kršenje pravila te će tražiti odbacivanje njezina slučaja. To se dogodilo, prema riječima zviždačice Balenović, 22. svibnja na njezinom sastanku s ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem, na kojem je bila i Stažnik.
Šimonović mi je predložio da oko nagodbe pričekamo da iz Ine ode Tomislav Dragičević, jer ne bi bilo zgodno da se to radi dok on vodi Inu, te da bi on, Šimonović, onda nazvao Mađare, predstavnike MOL-a, da se sa mnom nagode jer bi im to moglo koristiti za PR', kaže Balenović. Ističe da se tog 22. svibnja, prema Mehunovom obećanju, trebala zapravo sastati s potpredsjednikom Vlade i predsjednikom NO-a Ine Damirom Polančecom, ministrom Šimonovićem i predstavnikom Ine te s njima početi pregovarati o nagodbi.
Šimonovića je Balenović upoznala sa svim detaljima svog slučaja - od presuda na sudovima pa do uratka Mladena Bajića koji je, odbacujući prijave protiv sedmorice prijavljenih direktora, ipak prihvatio da postoje elementi kaznenog djela, ali je za njega optužio samo preminulog direktora Davora Kuvačića. Time je omogućio zatvaranje slučaja INA - Balenović i, naglašava Balenović, zaštitio kriminalce.
Imovina obitelj Vesne Balenović je 2001, u trenutku kada je za kriminal i korupciju javno optužila vodeće ljude Ine, vrijedila pola milijuna eura. Zbog gubitka posla i devetogodišnjeg povlačenja po sudovima, sve su bili primorani prodati i danas su podstanari.
Da stvar bude gora, prijeti joj i dvomjesečna kazna zatvora zbog 'klevetanja i nanošenja duševnih boli' direktoru Ine Tomislavu Dragičeviću, koji ju je 2007. tužio jer je javno ustvrdila da INA truje građane Siska. Presudu očekuje 19. lipnja, a pribojava se da će na kraju biti spremljena u zatvor, jer sutkinja nije htjela prihvatiti nijednog svjedoka kojega je predložila. Nije prihvaćeno čak ni svjedočenje suca Tončija Majice, koji je Inu osudio za onečišćenje okoliša u Sisku (i potom ostao bez sudačkog posla!)
Izlazak pred sud u lipnju za Vesnu Balenović bit će jubilarni - 50. i svi su se oni dogodili zahvaljući tužbama vodećih ljudi Ine - Tomislava Dragičevića, Željka Vrbanića i Slavka Linića za klevetu i nanošenje duševnih boli. Već je zbog jedne Dragićevićeve tužbe za klevetu izdržala dvogodišnju uvjetnu kaznu od 70 dana zatvora, a čim je kušnja istekla 2007. Dragičević je podigao novu tužbu, zbog koje joj sada i prijeti dvomjesečni zatvor.
Slučaj INA - Balenović počeo je 2001. godine kada je odlučila javno progovoriti o svojim nalazima o kriminalu u Ini jer su se sve institucije kojima je predala dokumentaciju oglušile na ono o čemu im je Balenović svjedočila. Prema njezinim tvrdnjama, riječ je kriminalu teškom 100 milijuna dolara u koji su, osim glavnih direktora, umiješani i ljudi generala Vladimira Zagorca, Milovan Bucherberger i Dragan Pavić, s čijim je dolaskom 2000. u INU iz RH Alana počeo kriminal u odjelu transporta nafte, o kojemu je svu dokumentaciju predala nadležnim državnim institucijama. Od 2001. do danas kažnjena je samo Vesna Balenović, i to zbog svjedočenja o korupciji i kriminalu.
