Iako statistike upućuju na manji broj gostiju, stranice crne kronike pune su vijesti o stradavanju turista, a posljednja u nizu tragičnih ljetnih nesreća dogodila se u Zadru, piše Slobodna Dalmacija

U pitanju je, najvjerojatnije, bila nesmotrenost, na što ukazuju i liječnici na Hitnoj pomoći, čiji se opseg posla u sezoni, kažu, poveća za 30 posto u odnosu na ostali dio godine.

Dežurna ekipa splitske Ustanove za hitnu pomoć napominje kako se nesreće uglavnom događaju zbog nepažnje i upuštanja u avanture kojima turisti nisu dorasli, a stanje, logično, dodatno pogoršava konzumiranje alkohola i opojnih sredstava.

Liječnici upozoravaju da posebno treba paziti na djecu. Ppodsjetimo se na slučaj s kraja lipnja, kada se petogodišnji dječak iz Rusije roditeljima otrgnuo iz ruku i pao s vrha dubrovačke tvrđave Lovrijenac, pri čemu je zadobio frakturu lubanje.

Sredinom lipnja je u Brelima turistkinja iz Škotske nepažnjom ispustila iz ruku dršku kolica u kojima je sjedio njezin dvogodišnji sin. Kolica su pala u provaliju duboku tri metra, a dječak je lakše ozlijeđen.

Prošli tjedan na Cetini je poginuo slovenski ronilac, za kojim su tragali pripadnici HGSS-a, te helikopter HRZ-a. GSS i helikopter HRZ-a nedavno su bili angažirani i u spašavanju francuske državljanke koja je nestala na Vidovoj gori na Braču. Francuskinja je pronađena, a zbog slomljenog zgloba na nozi prevezena je na liječenje u KBC Split.

Premda u korijenu većine nesreće leži nesmotrenost turista, pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić ističe kako se turisti ne mogu za sve optužiti, nego ih je potrebno upozoriti da, primjerice, u planinu ne kreću u japankama i bez vode, osigurati im vodiče i poduzeti sve nužne mjere osiguranja.

U tome, poručuje, trebaju sudjelovati lokalne zajednice, turističke zajednice i svi ostali koji na turistima zarađuju. GSS, dodaje Prizmić, radi na projektu izrade sigurnosnih karata kojima će se pokriti neurbano područje cijele države.

Broj nesreća raste svake godine i za deset godina možemo očekivati da će se njihov broj udeseterostručiti, upozorava Vinko Prizmić, pročelnik GSS-a i član Svjetske spasilačke asocijacije. Navodi kako je lani GSS ukupno imao 760 intervencija, u kojima je bilo ugroženo 500 ljudi, a u razdoblju od deset godina očekuje se da će ta brojka skočiti na 5000 ugroženih osoba. Zbog toga je, zaključuje, na razini države nužno napraviti projekt unaprjeđenja sigurnosti, o čemu GSS govori već godinama.