moćni NASAMS

Amerikanci šalju Ukrajincima norveške odlikaše: Što sve znamo o raketnim sustavima koji istodobno mogu napasti 54 cilja

05.07.2022 u 09:41

Bionic
Reading

Sjedinjene Američke Države poslat će u Ukrajinu u sklopu zapadne vojne pomoći dva raketna sustava zemlja-zrak NASAMS, za predsjedničke inauguracije Georgea W. Busha u siječnju 2005. korištena za osiguranje zračnog prostora iznad Washingtona. Riječ je o poprilično popularnom norveško-američkom protuzračnom sustavu koji se nalazi u naoružanju devet zemalja, a mi donosimo više o NASAMS-u koji bi trebao ažurirati ukrajinsku protuzračnu obranu iz sovjetske u modernu eru

Paket pomoći Ukrajini u vrijednosti od oko 820 milijuna američkih dolara, koji uključuje dva sustava NASAMS, četiri protutopnička radara i do 150.000 komada topničkog streljiva kalibra 155 milimetara, najavio je prošlog petka američki predsjednik Joe Biden u Madridu nakon sastanka s čelnicima država članica NATO-a.

Prema Pentagonu, paket će uključivati i dodatno streljivo za topničke raketne sustave visoke mobilnosti HIMARS, o čemu je tportal već pisao, a svrha američkog naoružanja je pomoći Kijevu u suočavanju s teškim granatiranjem ruskog topništva.

Neimenovani američki obrambeni dužnosnik pojasnio je da sustav NASAMS dolazi kao zamjena za postojeće ukrajinske sustave protuzračne obrane sovjetskog tipa, a koje će Ukrajinci s vremenom sve teže održavati s postojećim rezervnim dijelovima. Precizirao je da sustavi koji će biti isporučeni Ukrajini mogu doći iz norveških zaliha ili mogu biti povučeni iz nekih postrojbi.

Spreman za rušenje već 15 minuta od dolaska na položaj

Projekt NASAMS (Norwegian Advanced Surface to Air Missile System) pokrenula je, s američkim Raytheonom, norveška tvrtka Konsberg Defence & Aerospace i to ponajprije za norveške zračne snage. Sustav je uveden u upotrebu sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća te je prvi u svijetu počeo koristiti rakete zrak-zrak srednjeg do velikog dometa AIM-120 (AMRAAM) za obranu od bespilotnih borbenih i neborbenih letjelica, krstarećih projektila i zrakoplova, u skladu s novom primjenom preimenovanih u SL-AMRAAM (Surfaced Launchen AMRAAM).

Izvor: Društvene mreže / Autor: Youtube

Ovaj napredni protuzračni sustav sastoji se, ovisno o konfiguraciji, od šesterostrukog ili dvanaestostrukog lansera koji se prevozi na kamionu pogonske konfiguracije 6x6, a u kojima se nalaze spomenuti Raytheonovi projektili s aktivnim radarskim samonavođenjem prilagođeni za ispaljivanje sa zemlje. Uz lanser, sustav se sastoji od Raytheonovog 3D motrilačkog radara MPQ-64 i radarsko-elektrooptičkog sustava TPQ-36A koji u standardnoj bitnici protuzračne obrane može pratiti i napasti do 54 cilja u razmacima od samo nekoliko sekundi.

Raketni sustavi zemlja-zrak NASAMS Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikimedia - Soldatnytt

Norveško-američki proizvođač ističe da se sustav NASAMS može smjestiti do 25 kilometara od zapovjednog središta zahvaljujući bežičnim vezama, a prisutni sustav Link-16 nudi integrirani prikaz bojišnice koji uključuje podatke o ciljevima, položajima i navigacijskim parametrima prijateljskih i neprijateljskih zrakoplova u realnom vremenu. Uz to, lanser sustava NASAMS spreman je za djelovanje već 15 minuta nakon dolaska na vatreni položaj.

Zainteresirani i Mađari

Inače, ovisno o tipu rakete, domet sustava iznosi od 55 do 180 kilometara. Preciznije, ako se koriste rakete AIM-120A/B, domet iznosi od 55 do 75 kilometara, a prilikom korištenja rakete tipa AIM-120C-5 dosežu se ciljevi udaljeni do 105 kilometara dok pri korištenju rakete AIM-120D maksimalni domet iznosi 180 kilometara.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Youtube

Tijekom ove godine nastao je nadograđeni sustav NASAMS3 te omogućava ispaljivanje projektila kratkog dometa AIM-9 Sidewinder, njemačkih projektila srednjeg dometa IRIS-T SLS te projektila produženog dometa AMRAAM-ER. Pored toga, u najnoviji NASAMS ugrađen je napredni AESA radar te jamči sposobnost ranog dojavljivanja i preživljavanja protiv neprijateljskih napada iz zraka i sa zemlje.

Sustavi NASAMS nalaze se u naoružanju SAD-a, Norveške, Australije, Čilea, Finske, Indonezije, Litve, Nizozemske i Španjolske, države koja ih je ovih dana stacionirala u Litvi. Za njih su još zainteresirani Oman, Katar i Mađarska dok je Indija najavila mogućnost kupnje sustava u vrijednosti od milijardu dolara.