UKAZAO NA POGREŠKE SVJEDOKA OPTUŽBE

Američki vojni stručnjak svjedok obrane generala

07.09.2009 u 16:20

Bionic
Reading

Na suđenju trojici hrvatskih generala optuženih za ratne zločine u Oluji u ponedjeljak je pred Haaškim sudom počeo svjedočiti svjedok obrane američki ekspert Geoffrey Corn koji je ukazao na pogreške što ih je otkrio u stručnom izvještaju jednog od svjedoka optužbe a tiču se obveze zapovjednika da se pobrine da gađanje vojnih ciljeva na području naseljenom civilima bude u skladu s odredbama prava o oružanom sukobu

Svjedok obrane generala Ante Gotovine Corn umirovljeni je pripadnik američke vojske i civilni pravni savjetnik vojsci, specijalni savjetnik za ratna pitanja glavnom vojnom pravobranitelju u američkoj vojsci.

Po vlastitim riječima, kad je otkrio neke pogreške u izvještaju topničkog vještaka optužbe Nizozemca Harryja Koningsa koji je svjedočio počekom 2009., Corn se obratio braniteljima optuženoga Ante Gotovine, da ih ispravi. Corn dovodi u pitanje dio izvještaja koji govori o nužnosti upotrebe tzv. 'izdvojenih ili prednjih promatrača'.

'Apsolutno je točno da je upotreba prednjih promatrača za direktnu vatru idealna situacija s operativnog i humanitarnog gledišta. Operativno se povećava mogućnost postizanja željenog učinka uz upotrebu minimalnih resursa. S humanitarnog gledišta, zapovjednik stječe bolju sliku o potencijalnoj kolateralnoj šteti', objasnio je. 'Iako je to sasvim točno, ton paragrafa sugerira da ako ciljeve u naseljenom području nemate pod ljudskim nadzorom (nemate prednje promatrače), ne smijete po njima djelovati', kaže Corn koji se s time ne slaže.

Kao primjer naveo je 'stotine krstarećih raketa ispaljenih na Bagdad', te 'zračne udare na Srbiju' i na Irak 2003. 'Neprijatelj se naseljenim mjestima služio kao uporištima, a saveznici rutinski indirektnom vatrom da poraze te snage' rekao je Corn.

Po tom izvještaju, tvrdi, tzv. indirektnom vatrom, odnosno 'pucanjem naslijepo', smije se služiti 'samo ako znate da ondje nema civila ili neće biti učinka na civile', kao da je tzv. 'kolateralna šteta' nešto što se ne može dogoditi. Corn kaže da je ona 'na žalost, nesretni aspekt ratovanja'.

'Do kolateralne štete dolazi u složenom procesu gađanja unaprijed predviđene mete koju vi identificirate, a stručnjaci koji procjenjuju učinak oružja ili eksperti za civilne poslove na temelju procjene o tome koliko je ondje civila, donose zajedničku procjenu potencijalne kolateralne štete', rekao je i dodao: 'Kad dođe vrijeme za gađanje, zapovjednik ima unaprijed pripremljenu procjenu kojom se služi'.

'Bitno je da zapovjednik mora razmišljati o posljedicama i svojim obvezama po zakonu', rekao je Corn. 'No iskrivljavanje je postojećih propisa i zakona o ratovanju tvrditi da se indirektna vatra ne smije upotrijebiti'.

Nizozemski topnički ekspert tužilaštva Harry Konings 'na neobjašnjiv način iskrivljuje vojnu doktrinu', rekao je svjedok obrane generala Gotovine u vezi s točkom iz izvještaja koji kaže da se odluka o upotrebi topništva može donijeti samo 'ako je cilj dalje od mogućnosti kolateralne štete'.

Corn tvrdi da to nije zahtjev ratnoga prava. 'To je per se zabrana kolateralne štete', rekao je. 'Da je to točno, ne bismo je ni spominjali jer se nikad ne bi upotrebljavalo ono što dovodi do nje, a znamo da ratno pravo to ne traži.

Po njegovim riječima, krajnja je obveza zapovjednika da se pobrine da gađanje vojnih ciljeva na području naseljenom civilima bude u skladu s odredbama prava o oružanom sukobu. 'Da zapovjednika pitate bi li više volio da ima nekoga tko gleda, rekao bi, naravno, ali to nije apsolutni zahtjev, nego rutinsko ograničenje u borbenim pravilima NATO-a i zapadnih zemalja, uz koje idu i razni faktori koji ovise o situaciji'.

Obrane druge dvojice optuženih generala, Mladena Markača i Ivana Čermaka ne kane ispitivati svjedoka Corna, a počelo je protuispitivanje koje bi trabalo potrajati nekoliko dana.