Nova drama na Kosovu

Kad god ga pritisnu uza zid, Vučić režira krizu. Hoće li mu Zapad još jednom progledati kroz prste?

07.11.2022 u 15:08

Bionic
Reading

Po već ustaljenom obrascu, kada se predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na međunarodnom planu pritisne uza zid, on izazove krizu na Kosovu. Tako je bilo i ovoga puta

Nakon što je Vučiću nedvosmisleno odaslana poruka da Zapad više nema strpljenja za njegovo sjedenje na dvije stolice jer proklamira proeuropski smjer i navodnu želju Srbije da postane članica Europske unije, a s druge strane prisnom suradnjom s Kremljem čini sve da se takvo što ne dogodi u izvjesnoj budućnosti, srpski predsjednik je opet odigrao na kartu Kosova.

Kako su ovoga puta ulozi veći, režirana je i veća kriza. Tome je odlično kao poligon poslužio tvrdokoran stav kosovskog premijera Albina Kurtija da pod svaku cijenu natjera Srbe sa sjevera Kosova da prihvate službene registarske oznake za automobile koje izdaje ta država. Kurti je najkrući pregovarač kojeg je kosovska strana imala otkad se pokušavaju normalizirati odnosi Beograda i njegove bivše pokrajine, a sada neovisne države. Kao takav Kurti nije omiljen u zapadnim metropolama i preko oporbe, naročito preko bivšeg premijera Ramusha Haradinaja, vrši se pritisak na njega da 'spusti gas'. Politika grubog odnosa prema Srbima i Srbiji čini ga idealnim partnerom za Vučićevu kliku u Beogradu, a koja živi od kriza na Kosovu.

Zbog svega toga bilo je lako zamisliti da će doći do velike krize kada to Beogradu bude oportuno. Zanimljivo je da su sada glavni problem registarske oznake sa simbolima države Kosovo, s kojima se Srbi već odavno voze i zbog toga nije bilo nikakve krize ni tenzija.

Vučiću je kao prilog za krizu serviran i takozvani Scholz-Macronov plan za rješavanje problema na Kosovu, a koji je, odmah je bilo jasno, potpuno neprihvatljiv za vladajuću vrhušku u Beogradu. Tada je srpska premijerka Ana Brnabić rekla da će Srbija odgovoriti non-paperom, a Vučić je dramatično otkazao sve posjete inozemstvu i sudjelovanje na COP-u 27 u Egiptu, demonstrativno se sastao s veleposlanicima Rusije i Kine, patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem i vođom bosanskih Srba Miloradom Dodikom te je prisustvovao hitnoj sjednici vlade.

Izlazak Srba iz pojedinih kosovskih institucija još je jedna u nizu predstava u režiji predsjednika Srbije. Sjetimo se samo epizode kada je pravoslavnim freskama oslikan vlak poslan na Kosovo kao 'vlak mira'. Kada žele prikriti druge probleme na unutarnjem ili vanjskom planu, podižu se tenzije na Kosovu. Vučić s medijskom mašinerijom zloupotrebljava Kosovo i građane Kosova stvarajući privid nekakve velike tenzije, velikih sukoba, problema, uz dizanje MiG-ova u zrak, obaranje dronova, alarmiranje vojske i tako dalje.

  • +4
Prosvjed u Kosovskoj Mitrovici Izvor: Profimedia / Autor: Armend NIMANI / AFP / Profimedia

Izlazak iz kosovskih institucija članova Srpske liste, zapravo ogranka Vučićeve Srpske napredne stranke na Kosovu, predsjednik Srbije nazvao je tektonskim promjenama. Uz političare, svoja radna mjesta u kosovskim institucijama napustili su djelatnici u pravosuđu te policajci uz demonstrativno skidanje uniformi pred televizijskim kamerama. Zaista, ovim potezom bačeno je u vjetar deset godina rada na normalizaciji odnosa. Srpska strana opravdava radikalne poteze zahtjevima da se poštuje Briselski sporazum, kojim im je zagarantirano formiranje Zajednice srpskih općina.

Krovni sporazum o normaliziranju odnosa Beograda i Prištine, usuglašen i zaključen u Bruxellesu pod pokroviteljstvom EU-a, potpisali su 19. travnja 2013. tadašnji premijeri Srbije Ivica Dačić i Kosova Hashim Thaci, uz posredovanje nekadašnje šefice eurodiplomacije Catherine Ashton.

Beograd optužuje Prištinu da skoro desetljeće nakon potpisivanja tog sporazuma još nije formirala Zajednicu srpskih općina (ZSO). Kosovska vlada izbjegava osnovati tu asocijaciju jer joj ne želi dati izvršne ovlasti, a Beograd inzistira na tome da ZSO 'ne može biti nevladina organizacija'.

  • +8
Zamjena tablica jedno je od otvorenih pitanja između Srbije i Kosova Izvor: Profimedia / Autor: Dmitriy Vinogradov / Sputnik / Profimedia

Priština, posebno otkad je na vlasti Kurti, ne želi ni čuti za Zajednicu srpskih općina strahujući da bi tako dobili svoju verziju Republike Srpske, barem dok Beograd službeno na prizna Prištinu. Kurti ipak na Vučićev izazov nije očekivano odgovorio slanjem specijalaca na sjever Kosova, već je pozvao predstavnike Srba da se vrate u institucije te poštuju ustav i zakone. Od odluke o uvođenju preregistracije automobila nije odustao, a teško da i može, jer je u tu priču uložio svoj kredibilitet. Optužio je Beograd da je marioneta u rukama Kremlja i da ovim potezom u potpunosti okreće leđa Europi.

Iako Vučić tvrdi da su Srbi s Kosova spontano odlučili pružiti otpor kao odgovor na pravno i političko nasilje koje doživljavaju iz Prištine, i najnaivnijim promatračima jasno je da se tamo nikad ništa ne događa spontano.

Odluka prištinskih vlasti, odnosno premijera Kurtija, samo je bila dobro pokriće da se ponovno uzburkaju duhovi u još jednoj krizi na Kosovu za račun političkih poena vlasti u Beogradu, koja cijelu tu zajednicu već dug niz godina drži taocima u stanju stalne prijetnje ratnim sukobom – jedino što se mijenja su amplitude toga pritiska koji se pojačava ili stišava ovisno o potrebama režima u Beogradu. Špekulira se da je na Kosovu ovoga puta moguće i formiranje Srpske autonomne oblasti Sjeverno Kosovo, po metodologiji velikosrpske politike iz devedesetih godina, tijekom ratova u BiH i Hrvatskoj. Ako se nastavi u tom smjeru, samo jedan okidač mogao bi biti dovoljan da kriza izmakne kontroli.

Ključno je kako će ovoga puta reagirati zapadne sile i hoće li progutati bačeni mamac. Hoće li nastaviti stiskati Vučića da se konačno distancira od Rusije i konstruktivno uključi u normalizaciju odnosa s Prištinom ili će mu se opet izići ususret i nagraditi ga novim počekom za konstruktivno djelovanje u smirivanju ove krize. I tako ponovno do neke nove, pa ispočetka.