Prošloga sam tjedna održala tzv. pozvano predavanje o fondovima EU na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu za cca 60-ak studenata i studentica viših godina Ekonomike poduzetništva. S obzirom da nisam obožavateljica ex-catedra predavanja i jako bih se sramila kada bi namojim edukacijama i predavanjima ljudi spavali, kolutali očima ili se dosađivali, od samih sam početaka uključila svoje slušatelje i slušateljice u predavanje.

Jedno od mojih prvih pitanja bilo je koliko je studenata koristilo stipendije i mogućnosti odlaska na studijsku godinu na neki od fakulteta u drugim državama članicama EU. Brojke su bile porazne. Samo jedna studentica iz studijske grupe trenutačno je na razmjeni.

Sljedeće pitanje odnosilo se na aktivnosti studenata izvan fakulteta. Pitala sam ih jesu li sudjelovali u kakvoj praksi ili su možda aktivni u organizacijama civilnoga društva u sklopu kojih bi mogli pisati i provoditi različite projekte. Brojka aktivnih opet je, pogađate, bila porazna. Jedna jedina studentica aktivna je u udruzi i radi na projektima.

Kada bismo govorili o studentima početnih godina fakulteta, ovaj trend ne bi zabrinjavao, no ovdje govorimo o mladim ljudima koji će za jednu godinu nastojati ući u hrvatsko tržište rada pa je red zapitati se hoće li oni zaista biti spremni i konkurentni.

Upravio je vrijeme mature i upisa na fakultete najbolje za promišljanje o tome kakav kadar, kada govorimo o mladima, trebaju hrvatski poslodavci, je li najvažnije diplomirati u roku i kojim bismo fakultetima dali prednost.

Za početak, ukoliko želite biti liječnici, arhitekti, odvjetnici, suci ili djelatnici u nekom od sektora u kojima je završetak specifičnog fakulteta preduvjet za buduće zanimanje, predlažem da se primite knjige i diplomirate što ranije jer će vam to omogućiti da se upustite u traženje posla i staža. Ukoliko zabrazdite negdje po putu, nemojte misliti da nešto s vama nije u uredu, nego se koncentrirajte i nastavite dalje. Naći posao u vašem sektoru nije lako pa je dobro da s tom misijom započenete što je moguće ranije.

Ukoliko, pak, niste sigurni što biste željeli raditi u životu pa upisujete neke od popularnih fakulteta kao što su ekonomija, psihologija, politologija ili neki od manje atraktivnih smjerova na Filozofskom fakutetu, pred vama je težak zadatak jer vam je karijerni put otežan samom činjenicom da je takvih kao što ste vi mnogo, a poslova za vas u Hrvatskoj, nažalost, ima jako malo.

U nastavku donosim nekoliko savjeta koji vam mogu biti od koristi prilikom odluke o izboru studija i pitanja je li to jedino što trebate napraviti.

Iz vlastitog iskustva poslodavke u sektoru poslovnog i financijskog savjetovanja, mogu vam reći da nas vrsta vaše diplome najčešće ne zanima. Jednako tako, to nije nešto što će nas fascinirati i zbog čega ćemo vam odmah ponuditi managersku plaću s dodatnim povlasticama. Netko vam mora reći da ste, kao obični diplomant bez radnog iskustva, svom budućem poslodavcu isključivo trošak.

Nas kao poslodavce puno više interesira kakva znanja i iskustvo donosite u organizaciju. Ukoliko ste bili u inozemstvu na studentskoj razmjeni pa ste usput dobro uvježbali poslovni engleski, njemački ili neki drugi jezik, prepoznat ćemo to kao dodanu vrijednost.

Možda ste vi jedan ili jedna od onih koji su paralelno sa studiranjem obavljali praksu u nekoj tvrtki, udruzi ili drugoj organizaciji. Dakle, naučili ste osnove uredskog poslovanja i poslovne kulture. To je svakako prednost jer vas odmah možemo uključiti u određene poslovne procese.

Započeli ste neke vlastite projekte, vukli ste ljude za rukav da vas u tome podrže i imate iza sebe respektabilne rezultate? To je nešto što nam se sviđa i takvim ćemo osobama rado dati priliku.

Ako ste, pak, mišljenja da je jedina vaša životna misija diplomirati i da bi vam se nakon toga svi trebali klanjati, promislite još jednom jer takvih kao što ste vi ima mnogo. Nažalost, u Hrvatskoj postoji cijeli niz mladih ljudi koji su zaista predmetnoga stava te očekuju da će posao doći sam. Porazne statistike o (ne)zaposlenosti mladih u Hrvatskoj mogu biti jedno dobro otriježnjenje koje će vam poslati poruku da je važno biti proaktivan, strpljiv i uporan.

Isto tako, važno je otvoriti oči i naćuliti uši. Tako ćete pronaći ljude od kojih možete učiti, a to je najveći posao koji u samim začecima svoje karijere možete napraviti. Učite od najboljih, budite spremni mijenjati svoje stavove i priznati da nešto neznate kada zaista ne znate, umjesto da improvizirate. Takvim stavom otvarate vrata novim znanjima, a učenje je proces koji traje tijekom cijeloga života.

Iskoristite prilike koje vam se pružaju, a koje vaši roditelji nisu imali. Koristite fondove EU za sudjelovanje u razmjenama studenata i provedbi projekata. Budite aktivni u traženju prakse, posebice pred kraj studiranja jer ćete se time izdići iz prosjeka i vrlo vjerojatno zapeti za oko vašem budućem poslodavcu.

Većini vas hrvatski obrazovni sustav ne daje garanciju brzog i lakog zapošljavanja, ali to je problem koji nas prati godinama i na koji vi možete utjecati samo tako da poboljšate vlastitu situaciju, stoga nemojte biti pasivni i misliti da će to država napraviti umjesto vas.

Nadam se da će vam neki od ovih kratkih savjeta biti od koristi prilikom donošenja odluke o tome što želite studirati. Pamet u glavu i s(p)retno s upisima!