Ministar pravosuđa Orsat Miljenić na Vladi je predstavio izmjene triju zakona: Zakona o kaznenom postupku, Zakona o USKOK-u te Zakona o probaciji. Izmjenom Zakona o USKOK-u omogućit će se glavnom državnom odvjetniku da nakon pravomoćne presude nekome ipak smanji kaznu
Izmjene Zakona o kaznenom postupku većim dijelom (u 17 članaka) odnose se na usklađivanje s odlukom Ustavnog suda koji je ukinuo 43 članaka. Ostatak posla bit će obavljen u prvoj polovici 2013. godine.
Izmjenama ZKP-a, velik broj kaznenih postupaka u kojima su zapriječene kazne do 12 godina zatvora delegirat će se sa županijskih na općinske sudove. Na županijskima ostaju uskočki i drugi kompliciraniji predmeti.
Novost je i ta da će osobe s duševnim smetnjama od stupanja novog ZKP-a na snagu cijelo vrijeme imati obaveznu obranu. Što se tiče istražnog postupka, sud više neće uvažavati dokaze koje je tužiteljstvo prikupilo kršenjem nečijeg dostojanstva, a DORH će morati optuženiku uz optužnicu dati i sve prikupljene dokaze – ne samo one koje je tužitelj mislio koristiti na sudu.
Što se sudova tiče, novi zakon nameće im obavezu da svako odbijanje dokaza moraju obrazložiti što do sada nisu morali.
Izmjenama Zakona o USKOK-u omogućuje se glavnom državnom odvjetniku da osuđenika, koji pomogne u istrazi nekog kaznenog djela, nagradi smanjenjem kazne tako da traži obnovukaznenog postupka koja se odnosi samo na kaznu - ne i krivnju. Naime, novim ZKP-om izgubljen je pravni lijek za izvanredno ublažavanje kazne pa se ovom odredbom to pokušava nadomjestiti.
Na Vladi je donesen i novi Zakon o probaciji kojim se omogućava da osuđenici koji su dobili kaznu zatvora do 12 mjeseci kaznu izvrše radom za opće dobro. Dosadašnja praksa odnosila se na kazne do šest mjeseci zatvora.
U Hrvatskoj trenutačno radi 11 ureda za probaciju, a u tijeku je otvaranje ureda u Dubrovniku. Na probacijskim slučajevima rade 72 osobe, a Ministarstvo u roku od tri godine namjerava zaposliti još 90 - po 30 svake godine. Trenutačno svaki djelatnik Ministarstva pravosuđa koji radi na probaciji vodi u prosjeku 60 predmeta.
Kada je u pitanju nadzor preko elektronske narukvice o kojemu se jedno vrijeme govorilo, u Ministarstvu nam kažu da takav sustav iziskuje previše novca i novih zaposlenika da bi taj projekt mogao zaživjeti u skorije vrijeme. U ovom mandatu Kukuriku vlade, taj plan se najvjerojatnije neće ostvariti.
