Stari njemački kancelar Helmut Schmidt, koji je Zapadnom Njemačkom vladao od 1974. do 1982, danas je ugledni državnik do čije se riječi u tamošnjoj javnosti itekako drži. Schmidt se tako oglasio u uglednom tjedniku Die Zeit, čiji je u međuvremenu postao izdavač, u tekst pod naslovom 'Grčka je dio nas' pozvavši njemačku vladu i cijeli EU da pomognu Grčkoj u ovim trenucima krize. Bivši kancelar za početak je objasnio da će novac poreznih obveznika ionako biti potrošen ako se Grčkoj i ne pomogne, jer bi zbog bankrota ove države mogle propasti i brojne europske banke, među njima i neke velike njemačke. Schmidt ispravno predviđa da će vlada morati tada intervenirati državnim sredstvima, jer bi raspad bankarskog sustava paralizirao njemačku izvoznu ekonomiju. Dakle, novčano spašavanje neizbježno je, ali bolje prije nego kasnije, smatra Schmidt.

Stari kancelar ironično se osvrće na prijepore između Pariza i Berlina, koje smatra donekle nedoraslima situaciji te apelira na to da se EU ujedini na planu sveukupnog oporavka Grčke kojoj bi se pomoglo kroz investicije, poslove, infrastrukturne projekte i ulaganje u nove energije. 'Moramo razumjeti da nemamo krizu eura kao valute, nego krizu jedne manje zemlje', zaključuje Schmidt i ne isključuje to da će u budućnosti biti potrebno sličan program pomoći i oporavka primijeniti na Portugal ili Irsku. Schmidt svoj tekst završava apelom da se Grčkoj što prije pomogne, jer to je i u interesu Njedmačke: 'Grčka je majka demokracije, renesanse i prosvjetiteljstva! Veliki dio europske civilizacije zasniva se na postignućima velikih Grka. Bez Homera, Euripida, Sofokla – što bismo bili? Bez Sokrata, Platona i Aristotela? Bez Perikla? Možda su danas političari u Ateni korumpirani i slabi, ali takvi preci i takva prošlost zahtijevaju poštovanje.'

'Spasite euro!'

Mukama Europske unije oko Grčke bavi se i konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung u komentaru naslovljenom 'Nova slika Europe'. FAZ smatra da se nalazimo u vremenu velikih događaja koji definiraju stavove budućih generacija, pa tako i o EU: 'U javnoj i političkoj debati oko spašavanja eura najviše se govori o novcu, a nedovoljno o političkim štetama koje će ova krizu uzrokovati. Jednogodišnji pokušaj EU da stabilizira Grčku i druge prezadužene države eurozone u stanovništvu je ostavio dubok utjecaj, i to odbijanja europskog ujedinjenja.' FAZ predviđa da će euroskeptične stranke imati sve više podrške na izborima, ali i da bi se u etabliranim strankama moglo čuti sve više glasova protiv EU.

Der Spiegel se čak i pomalo opsesivno bavi stanjem Europe i EU, a svoj komentar naslovljava 'Spasite euro!'. Analitičar Christian Reiermann naročito kritizira kancelarku Merkel koja 'u svojim izjavama jedan dan Grke naziva ljenčinama, a drugi im se umiljava. Merkel mora konačno priznati i sebi i njemačkoj javnosti da će spašavanje eura trajati dulje i koštati više nego što se nadalo'. Der Spiegel predlaže i da se počne razmišljati o nekoj vrste ekonomske vlade za EU, jer slabe nacionalne ekonomije dovode do destabilizacije čitave unije.

U drugom pak komentaru Henrik Mueller odmah u naslovu jasno kaže: 'Ako euro propadne, Njemačka je kriva'. Mueller lamentira trenutni kaos u Europi, 'od Grčke u kojoj vlada treba najveću zaštitu od vlastitog pobunjenog naroda, do Njemačke u kojoj Merkel nije sigurna ima li dovoljno glasova u Bundestagu za drugi paket pomoći'. Komentator Der Spiegela optužuje Merkel da 'propušta povijesnu priliku', jer 'žonglira nacionalnim interesima' i 'Europa joj nije prioritet'. A baš je odlučna njemačka akcija potrebna u trenucima krize u EU.

'Tijekom ove krize njemačka vlada se ponaša kao da još živimo u devedesetima, kao da postoji ozbiljna alternativa trenutačnom valutnom klubu. Ignorira se činjenica da je naš financijski sustav tako umrežen s ostalima i da će propast jednog dijela utjecati na sve', piše Mueller, napavši Merkel još jednom zbog 'pljuvanja po Grčkoj', a kada je trebalo odlučno djelovati. 'Ako se eurozona raspadne, svi će opravdano kriviti Njemačku, jer je to država koja je mogla spasiti euro, no nije to učinila zbog kratkovidnih sebičnih nacionalnih interesa. Ako do toga dođe, šteta neće biti samo novčana', upozorava Der Spiegel.