Zapečaćen u sefu ispod nekadašnjeg vojvodinog dvorca za zabavu na zapadu Pariza nalazi se objekt veličine jabuke koji određuje koliko je što teško na cijelome svijetu.

Iskovan u burnim danima političkih i znanstvenih nemira nakon Francuske revolucije, mali cilindar sačinjen od slitine platine i iridija zadnjih je skoro pa 130 godina uglavnom mirno počivao kao svjetska mjera za kilogram.

Međunarodni prototip kilograma (Le Grand K, kako ga Francuzi zovu) jedan je od najcjenjenijih znanstvenih relikata, s kojim se uspoređuju svi drugi utezi u sklopu metričkog sustava mjerenja. Od 1889. godine vagan je samo u četiri navrata, a prostorija u kojoj se nalazi ispod Pavilliona de Breteuil može biti otvorena samo ako se u isto vrijeme tamo nađu tri ključara - svaki različite nacionalnosti - kako bi otvorili bravu istovremeno.

Pa ipak, njegovo vrijeme približava se kraju. Stotine znanstvenika pristiglih iz svih krajeva svijeta okupit će se tijekom ovog tjedna u raskoši palače Versailles radi 26. Opće konferencije za utege i mjere. Tom će prilikom zamijeniti Le Grand K univerzalnom formulom koja određuje kilogram koristeći kvantne zakone.

Promjene zbog napretka znanosti

Tako će nestati zadnja mjerna jedinica temeljena na fizičkom objektu. S usvajanjem metričkog sustava znanstvenici su krajem 18. stoljeća trebali odrediti jedinstvenu strukturu koja će izražavati udaljenost, vrijeme, električne procese i masu u sličnim prenosivim mjernim jedinicama.

Metar su odredili kao desetmilinuntni dio Zemljinog kvadranta, koji - naravno - prolazi kroz Pariz. Potom su metar uporabili kako bi odredili jedinicu mase. Kilogram je tako postao ekvivalent težini kubnog decimetra (10 puta 10 puta 10 centimetara) vode.

No, znanost je u međuvremenu napredovala. Metar je sad definiran kao udaljenost koju svjetlost prijeđe u vakumu tijekom djelića sekunde. Sama je sekunnda do '60-tih godina prošlog stoljeća bila izražavana u odnosu na Zemljinu vrtnju oko svoje osi, da bi potom bila zamijenjena razdobljem 9.192.631.770 perioda zračenja atom cezija-133 pri temperaturi od 0 Kelvina.

Sad će na red doći i kilogram, koji će u budućnosti biti definiran Planckovom konstantom - omjerom kvantne energije koju frekvencija svjetla može nositi na toj istoj frekvenciji (6.626 x 10-34 džul-sekundi).

Više od milijun puta stabilniji izračun

Kao što je pokazao Albert Einstein svojom slavnom jednadžbom E=mc2, energija je povezana s masom. Planckova konstanta, u kombinaciji s dva kvantna fenomena koji omogućavaju stvaranje električne energije, može biti upotrijebljena za izračunavanje mase temeljem mehaničke sile potrebne kako bi ju se pomaklo.

Zagovornici ovog pristupa izračunu kažu kako će biti bar milijun puta stabilniji nego fizički objekti i imat će niz mogućih praktičnih primjena. Zahvaljujući napretcima na područjima farmaceutike i kemijske proizvodnje sastojci u medicini sve češće se mjere u mikrogramima i još manjim mjernim jedinicama.

No, kilogram neće biti jedina mjerna jedinica koja će biti mijenjana. Promjena definicije čeka i amper (električna struja), kelvin (temperatura) i mol (atomi).

Kakva sudbina čeka Le Grand K? Ostat će pohranjen u istom sefu kao i dosad, gdje će služiti za znanstvena istraživanja, prenosi Phys.org.