Urbani centri diljem svijeta prihvaćaju digitalne tehnologije kako bi se transformirali u pametne gradove, gdje poboljšana povezanost i rješenja temeljena na podacima poboljšavaju kvalitetu života stanovnika. Ove inovacije u pametnim gradovima optimiziraju potrošnju energije, daju prioritet održivosti, kao i značajan doprinos rješavanju klimatske krize. U svijetu nakon pandemije uzrokovane virusom Covid-19, startupi uvode nove pristupe zdravstvu, obrazovanju i zaštiti građana. Međutim, sve veća povezanost također predstavlja izazove u upravljanju podacima, zahtijevajući transparentnu i sigurnu infrastrukturu kako bi se osiguralo upravljanje gradom orijentirano na građane.

Pametna mobilnost i digitalni pristup uslugama

Pametna mobilnost ključni je trend u pametnim gradovima, koji koristi tehnologiju za stvaranje učinkovitijih, otpornijih i održivijih prometnih sustava. Razvoj inteligentnog upravljanja prometom, prijevoz s nultim emisijama ugljika i autonomna vozila transformiraju urbanu mobilnost. Trend digitalnog građanina usredotočen je na povećanje angažmana građana, suradničkih zajednica i pristupa osnovnim uslugama poput zdravstvene zaštite i obrazovanja. Online platforme, mobilne aplikacije i chatbotovi koje pokreću umjetna inteligencija i strojno učenje, poboljšavaju pristup državnim uslugama, telemedicini i informacijama za građane. E-uprava je usmjerena na to da javne usluge i odluke budu otvoreniji, suradnički i transparentniji. Blockchain i rješenja temeljena na IoT-u koriste se za uključivanje svih dionika u proces donošenja odluka. Napredak u digitalizaciji povećava javnu sigurnost, a sustavi nadzora, pametne ulične rasvjete i prediktivni policijski algoritmi, pomažu u identificiranju potencijalnih prijetnji i učinkovitijem odgovoru na njih.

15-minutni grad – urbani koncept održivosti

Pametni energetski sustavi ključni su za postizanje ciljeva održivosti u pametnim gradovima. Integracija IoT-a i analitike podataka omogućuje praćenje i predviđanje potrošnje energije u stvarnom vremenu, poboljšavajući skladištenje i distribuciju energije. Zeleno urbano planiranje ima za cilj učiniti gradove održivijima i otpornijima na klimatske promjene. Koncepti poput 15-minutnog gradskog modela i pristupa održivom susjedstvu promiču mogućnost hodanja i smanjuju potrebu za dugim putovanjima na posao. Grad od 15 minuta novi je model urbanog planiranja koji ima za cilj stvoriti gradove u kojima ljudi mogu zadovoljiti sve svoje dnevne potrebe unutar 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od svojih domova.

To uključuje pristup osnovnim uslugama kao što su hrana, zdravstvena skrb, obrazovanje i kultura, kao i mogućnostima za rekreaciju i druženje. Ovaj model grada temelji se na ideji da bi gradovi trebali biti dizajnirani tako da budu održiviji, uključiviji i otporniji. Olakšavajući ljudima kretanje bez automobila, 15-minutni grad može pomoći u smanjenju prometnih gužvi, zagađenja zraka i emisije stakleničkih plinova. Postoji nekoliko načina za njegovu implementaciju, a jedan od njih je povećati gustoću razvoja u urbanim područjima tako da postoji više poduzeća, trgovina i usluga unutar pješačke udaljenosti od domova. Drugi način je poboljšati javni prijevoz i biciklističku infrastrukturu kako bi ljudi imali više mogućnosti kretanja bez automobila.

Primjeri gradova koji primjenjuju koncept od 15 minuta

Model 15-minutnog grada još je u ranoj fazi, no već ga je usvojilo nekoliko gradova diljem svijeta. Pariz je, primjerice, 15-minutni grad učinio središnjim dijelom svoje strategije urbanog planiranja. Grad je već poduzeo nekoliko koraka u provedbi modela, poput zabrane automobila u nekim dijelovima središta grada, proširenja programa dijeljenja bicikala i stvaranja više zelenih površina. Kopenhagen se također smatra jednim od najbiciklističkijih gradova na svijetu. Grad je izgradio veliku mrežu biciklističkih staza i prioritetno ulaže u razvoj održivog prijevoza. Građani imaju pristup mnogim uslugama, obrazovanju i poslovnim prostorima unutar kratke biciklističke vožnje od svojih domova.

Pariz je, primjerice, 15-minutni grad učinio središnjim dijelom svoje strategije urbanog planiranja.

Kanadski Vancouver se ističe kao grad koji nastoji smanjiti ovisnost o automobilima i poticati održivi način života. Grad je razvio urbane planove koji promiču raznolike kvartove koji uključuju stambene, poslovne i rekreativne sadržaje, s ciljem smanjenja potrebe za dugim putovanjima. Njemački Freiburg je poznat po svojoj ekološkoj osviještenosti i težnji ka održivosti. Grad je razvio gustu urbano-ruralnu mrežu u kojoj su svi bitni sadržaji blizu stanovnika, potičući životni stil koji promovira zdravlje i očuvanje okoliša.

Prednosti i izazovi 15-minutnog modela pametnog grada

Implementacija Modela grada od 15 minuta zahtijevala bi dobro osmišljeno urbanističko planiranje i prilagodljivu infrastrukturu. Gradovi bi trebali ulagati u razvoj kompaktnih kvartova koji uključuju sve potrebne objekte i usluge. Osiguranje kvalitetnih biciklističkih i pješačkih staza te javnog prijevoza bio bi ključan za uspjeh ovog koncepta. Olakšavajući ljudima kretanje bez automobila, 15-minutni grad može pomoći u smanjenju prometnih gužvi i zagađenja zraka. Hodanje i vožnja bicikla izvrsni su oblici tjelovježbe, pa ovakav grad može pomoći u poboljšanju javnog zdravlja potičući ljude na veću aktivnost. Kada ljudi žive, rade i igraju se na istom području, veća je vjerojatnost da će upoznati svoje susjede i osjetiti povezanost sa zajednicom.

No postoje i mnogi izazovi kod primjene ovog koncepta. Implementacija modela grada od 15 minuta može biti skupa, posebno u gradovima koji su već gusto razvijeni. Politička volja veliki je faktor. Može biti teško dobiti političku podršku za 15-minutni gradski model, posebno u gradovima u kojima postoji jaka automobilska kultura. Neki ljudi bi se mogli protiviti 15-minutnom modelu grada jer su zabrinuti zbog gubitka parkirnih mjesta ili utjecaja na vrijednost imovine. Unatoč ovim izazovima, 15-minutni model grada obećavajući je novi pristup urbanom planiranju koji ima potencijal učiniti gradove održivijima, uključivijima i otpornijima. Kako sve više gradova usvaja ovaj model, bit će zanimljivo vidjeti kako se on može koristiti za stvaranje boljih mjesta za život, rad i igru.

Sve više gradova i u Hrvatskoj prepoznaje benefite tehnoloških inovacija koje gradove čine efikasnijim, naprednijim, zelenijiim, te poboljšavaju kvalitetu života i potiču gospodarstvo. Mnoga od tih rješenja u suradnji s gradovima implementira i Hrvatski Telekom, a koja su rješenja u pitanju možete provjeriti ovdje.

Podijelite