Damir Sabol

Tvorac najuspješnije hrvatske aplikacije oduševljen je idejom sisačke gejming oaze: Čestitam onome tko se toga sjetio

21.05.2019 u 13:45

Bionic
Reading

Šest milijuna dolara investitori su uložili u hrvatsku aplikaciju PhotoMath, koju je u manje od pet godina skinulo više od 100 milijuna korisnika širom svijeta. Njome se mjesečno riješi više od milijardu matematičkih zadataka, a još uvijek je besplatna. Kako je to moguće, pitali smo njezina tvorca Damira Sabola, s kojim smo razgovarali i o drugim STEM temama

Skeniraj. Riješi. Nauči. Matematika može biti težak zadatak ako nemate pravu podršku. PhotoMath je aplikacija broj jedan ako želite naučiti matematiku, riješiti se frustracija i unijeti mir u svoj svakodnevni život, svejedno jeste li učenik ili roditelj. PhotoMath je tu da vam pomogne protumačiti matematičke probleme i bolje razumjeti temeljne matematičke koncepte.

Tako otprilike glasi reklama za najtraženiju hrvatsku aplikaciju svih vremena, aplikaciju koju je u manje od pet godina skinulo više od 100 milijuna korisnika širom svijeta i kojom se svaki mjesec riješi i objasni više od milijardu matematičkih zadataka; njih 1.234,054.453, da budemo matematički precizni.

PhotoMath je u međuvremenu integriran u Snapchat, kao dio platforme proširene stvarnosti Scan, kojom korisnici mogu direktno iz aplikacije prepoznavati pjesme uz pomoć Shazama, skenirati predmete u stvarnom svijetu i kupovati ih preko Amazona, a odsad, eto, i rješavati matematičke probleme, zahvaljujući PhotoMathu.

Čovjek koji zna prepoznati potencijal

PhotoMath je dijete Damira Sabola i njegovih djelatnika iz nebodera u Strojarskoj ulici u Zagrebu. 'Nisam baš efikasan menadžer, ali znam prepoznati potencijal', reći će ovaj čakovečki đak i ferovac. 'Cijeli uspjeh PhotoMatha mogu pripisati našim inženjerima i programerima', stajat će naslov nad nekim drugim intervjuom u kojem je objašnjavao tajne svog postignuća.

  • +4
Damir Sabol Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

A Sabol je bio među pionirima koji su doveli internet na ove prostore. Godine 1997. pokrenuo je Iskon i vodio ga desetak godina. U posao je ušao dignuvši 300 tisuća dolara težak kredit, za koji je osobno jamčio. Nakon prodaje Iskona ponijela ga je zamisao o izgradnji elektroničke infrastrukture za slanje računa kroz internetsko bankarstvo, čime bismo se zauvijek riješili papirnatih uplatnica.

Računi.hr bili su sjajna ideja, ali možda malo preuranjena. A sad kad su se manje-više svi naviknuli plaćati putem računala i mobitela, Sabol je prodao tvrtku i posvetio se novim miljenicima: Microblinku i PhotoMathu. Jedan mu donosi sasvim pristojan prihod, riječ je o 23 milijuna kuna, dok drugi koristi pola svijeta, ali prave zarade još nema. Poslovni model tek se traži.

Hrvatsko rješenje za američke izbore

Microblink istražuje i razvija softverska rješenja računalnog vida u mobilnoj telefoniji. Kupci su im banke i telekomunikacijske tvrtke, a njihov Blink ID koristio se za identifikaciju birača na američkim izborima. Njihov Photopay, softver koji očitava papirnate račune i omogućava plaćanje pametnim telefonom, savršeno se pak poklopio s uvođenjem mobilnog bankarstva. Sabol je operativne poslove prepustio partnerima Izetu Ždraloviću i Jurici Cerovcu, a većinu svog vremena troši na razvoj i monetizaciju PhotoMatha.

Matematička aplikacija bez problema čita i rješava zadatke napisane i ljudskom rukom Izvor: Profimedia / Autor: Photomath

Aplikaciju PhotoMath širom svijeta preuzelo je više od 110 milijuna korisnika koji pomoću nje mjesečno riješe i objasne više od milijardu matematičkih zadataka. Aplikacija je besplatna pa se njen razvoj, a riječ je o stotinjak stručnjaka i studenata, pokriva šest milijuna dolara teškom investicijom u kojoj su sudjelovali američki fond Goodwater Capital i Learn Capital.

'PhotoMath je na svom početku. Njegov poslovni model još nije jasan', kaže Sabol. Po svemu sudeći, osnovna funkcionalnost trebala bi ostati besplatna, no neka nova rješenja ubuduće će se plaćati. 'Često me pitaju zašto i prije nismo prodavali naš proizvod. Istina, tako bismo zaradili više, ali imali bismo daleko manje korisnika. A kakvu bismo korist imali od toga?'

PhotoMath nastao iz nevolje

Kao i mnoge druge velike stvari u životu, i PhotoMath nastao je iz čiste nevolje. Naime, jedne večeri, dok je umoran pomagao sinu rješavati zadaću iz matematike, Sabol je pomislio: 'Ako smo napravili aplikaciju koja čita uplatnice, zašto ne bismo napravili neku koja čita i rješava matematičke zadatke?'

Lijepa ideja neko je vrijeme skupljala prašinu u ladici, sve dok 2014. Microsoft nije otvorio natječaj za aplikacije koje bi se ugrađivale u njihove telefone s operativnim sustavom Windows. Ideja je izvučena iz naftalina i prošla na natječaju.

Četiri godine kasnije više od stotinu milijuna učenika i njihovih roditelja ne bi više moglo zamisliti život bez pomoći aplikacije koja rješava zadatke, ali i pokazuje postupak rješavanja.

'Ljudi dvojako reagiraju na našu aplikaciju. Prvo što im padne na pamet bude: 'Da sam bar ja to imao.' Druga im je misao: 'Što će to djeci?' Matematika nije jednostavna i ne mogu je svi jednako savladati. Inženjer sam pa se ipak moram podsjetiti srednjoškolske matematike', kaže Sabol te iznosi američke, nimalo ružičaste podatke: 40 posto djece ne može pratiti matematički program u četvrtom razredu osnovne škole, 67 posto gubi korak do osmog razreda, da bi tri od četiri maturanta na fakultet došla s nedovoljnim znanjem. A ti podaci ne vrijede samo za Ameriku; oni su manje-više univerzalni.

'Matematika je temeljena na radu, ali što to vrijedi ako ostavimo djecu da rade sama, bez ikakve pomoći', objašnjava Sabol smisao besplatne matematičke aplikacije.

Kako naplatiti vrhunski proizvod

PhotoMath trenutno ne donosi novac, ali, reći će Sabol, brza zarada i nije bila njegov cilj. Riječ je o dugoročnom planu jer iza uspjeha stoji puno istraživanja i razvoja proizvoda.

'Komercijalizacija je velik izazov', kaže Sabol. 'Klikovi donose oglase, a oglasi donose novac, no ako pustiš da ti to diktira ono čime ćeš se baviti, onda to nije to.'

Osnovne funkcije ostat će besplatne i nakon monetizacije Izvor: Društvene mreže / Autor: Photomath

Iako je, između ostalog, pokrenuo Iskon i bio pionir internetskog izdavaštva, Sabol je sve manje na društvenim mrežama.

'Postao sam neaktivan. Internet ima velikih problema', upozorava Sabol. 'Ljudi danas ne znaju prepoznati fake news. Sve se može komercijalizirati i ako se ovako nastavi, imat ćemo samo ono što se najviše klika.'

STEM je bitan, ali nije dovoljan

'Sve se mijenja, pa i edukacija, a poslovi postaju multidisciplinarni. STEM je bitan, ali nije dovoljan', upozorava Sabol. 'Ljudima ponekad nije jasno da softver nije usluga nego kompletan proizvod koji se mora izgraditi iz temelja. Nije sve do inženjera. Da bi se dobio produkt, treba razumjeti sučelje, dizajn, korisničke potrebe, analizirati podatke o tržištu... Inženjeri se još i snađu, no drugi se presporo prilagođavaju i sve više kaskaju.'

Sljedeće godine u sisačkoj Tehničkoj školi pokreće se smjer tehničara u gejming industriji; tamošnji centar za razvoj ima plan cijelo područje od Siska do Novske pretvoriti u inkubator za izradu računalnih igara... Ima li smisla kraj poznat po metalcima i naftašima pretvarati u gejming oazu i je li takva preobrazba uopće realna?

'To je vrlo razuman potez. Tome se čudimo, a to uopće ne bi trebala biti vijest. Čestitam onome tko se sjetio toga. Pogledajte samo Skandinaviju, odakle dolaze najbolje videoigre na svijetu; njihov je školski sustav prilagođen.'