PISMA MATURANATA I RODITELJA

Tko to želi onesposobiti jednu generaciju?

24.05.2012 u 15:59

Bionic
Reading

Prvi ovogodišnji ispit na državnoj maturi, onaj jučerašnji iz hrvatskog, izazvao je pravu buru kritika među maturantima i njihovim roditeljima

Pritužbe da je bio prezahtjevan, neprilagođen učenicima strukovnih škola, loše postavljen, diskriminatoran prema učenicima koji ne poznaju dijalekte, a pojedina pitanja čak i besmislena (kao primjer navode se pitanja kakve je boje bio Juditin prsten u Marulićevu tekstu te koliko je ljudi sjedilo u čamcu u Hektorovićevu tekstu) stigle su čak i do resornog ministra Željka Jovanovića koji je obećao da će sa stručnjacima provjeriti jesu li one opravdane.

Neki maturanti i njihovi roditelji s kritikama su se javili i u našu redakciju. Bilo je i onih koji su bili zadovoljni, no u značajno manjem broju. Prenosimo vam najzanimljivije dijelove pristiglih pisama (u izvornom obliku uz ispravke tipfelera), kao i neke duhovite fotografske uratke-komentare objavljene na internetu:

Pismo 1: Prošla je sa 5,0, a nije razumjela pitanja i neke riječi

Kliknite za uvećanje

Moja kćer je prošla sa 5,0 u strukovnoj školi i trenutno je najbolji đak svoje generacije. Pripremala se za državnu maturu od prošlog ljeta. Na ljetne praznike je nosila hrpe knjiga iz lektire koje je čitala dok su se drugi kupali i sunčali. Obzirom da je iz medicinske škole, ujutro je imala praksu, popodne školu, a slobodno vrijeme je provodila u Nacionalnoj knjižnici tražeći knjige i učeći za državnu maturu… Ono što je poražavajuće jest to što vas dijete nazove nakon testa i veli da uopće nema pojma kako će proći, jer ono što je bilo u testu na pripremama u školi uopće nisu radili… Neke riječi je po prvi puta čula i na ta pitanja nije mogla odgovoriti jer nije znala njihovo značenje.

Drugi primjer: Kolegičina kćer je gimnazijalka, isto tako učila je cijelu godinu, odličan đak, ona se 8 minuta pred kraj testa rasplakala jer je ostalo 15 pitanja na koja uopće nije znala što bi odgovorila.

Treći primjer: Isto tako kćer kolege, koja je pohađala gimnaziju, uzimala je instrukcije i pohađala pripreme za maturu koje nisu nimalo jeftine, kod nje je apsurd još veći. Izjavila je da sve što je bilo u testu oni na pripremnim instrukcijama nisu niti vidjeli. Za što su njeni roditelji onda dali novac?

Kome je u interesu da se na ovako ponižavajući način diskreditiraju djeca iz strukovnih škola? Kome je u interesu da se ova generacija potpuno onesposobi za upis na fakultete? Jesu li ta djeca kriva za potpuno krivi obrazovni sustav koji imamo u Hrvatskoj, gdje su uveli velik broj gimnazija, iz kojih izlazi velik broj djece koja, ako se ne upišu na fakultet, zapravo nemaju zanat? Kako sankcionirati iživljavanje nad djecom kroz obrazovni sistem? Podizanjem masovnih tužbi protiv sastavljača programa za nanošenje duševnih boli?

Pismo 2: Djeca u petom osnovne u EU još uvijek crtaju i bojaju

Služba NCVVO-a je izjavila da će sve kritike i mišljenja uvažavati, no mislim da to upravo ne radi, pošto im je jedini odgovor da ako su maturanti učili da neće biti problema… Oni su svoje živote izgradili a mi, što s nama? I ako se već ograđuju da školstvo i obrazovanje moraju prilagoditi EU, onda neka odu tamo i pogledaju njihove ispite. Djeca u petom osnovne još uvijek crtaju i bojaju. Mi imamo puno previše gradiva od njih i puno više znamo već sada. Krenuli smo u državnu maturu ko i mali Mujo, kud svi tud i on. E pa dragi djelatnici NCVVO-a prilagodite se malo stvarnim ljudima, znanju, i lako je riješiti taj test kada ste vi profesori!!

Pismo 3: Moja kćer nije potrošila ni kune, a jako je zadovoljna

Ne znam čemu ovolika strka oko državne mature. Mi smo nekad polagali ispite a nisu nam bili ponuđeni odgovori. Razumijem bijes učenika ali mi nisu jasni roditelji. Moja kćer je maturantica Hotelijersko turističke škole u Zagrebu i polagala je A razinu hrvatskog jezika. Nakon završenog ispita bila je jako zadovoljna, a jedan od razloga bio je i taj što je bilo pitanja koja su tražila logiku i zaključivanje a ne učenje napamet. Uvijek je jako voljela hrvatski jezik, i nije joj bila bitna samo ocjena, i zahvaljujući njenoj profesorici koja ih je dobro pripremila za ispit, nismo dali jednu kunu za pripreme…

Pismo 4: Bilo je dvosmislenih pitanja i višestruko točnih odgovora

Kliknite za uvećanje

Ja sam učenik jezične gimnazije, pisao sam hrvatski A razinu i bilo je pitanja na koja je bilo ponuđeno par odgovora koji su bili točni, to jest trebalo je pogoditi koji je 'najtočniji' i slučajeva kada je neki odgovor bio točan s obzirom na cijelo djelo ali se nije moglo zaključiti iz priloženog djela teksta već su neki drugi odgovori 'manje' ili polovično točni bili više referirani na priloženi tekst, te pitanja poput stoljeća stvaranja nekih autora koji su stvarali u razdobljima koja traju po 2 uzastopna stoljeća, a oba su bila ponuđena kao točan odgovor (ti se autori, barem u pripremama iz kojih sam učio, ne navode kao jedni od onih o kojima se treba znati cjelokupno stvaralaštvo i njihov detaljniji životopis...)

Pismo 5: Sve je podređeno gimnazijalcima

Ja sam učenik strukovne škole, zanimanja tehničar za računalstvo. Naš program je isti kao i onaj za elektrotehničare… Ono što najviše zabrinjava je to da su ispiti prilagođeni gimnazijalcima - 'Kada se polaže na višoj razini prilagođen je gimnazijskom sadržaju'. Zašto? Po čemu su oni 'bolji' od strukovne škole? Zašto se uvijek sve prilagođava njima? To su pitanja na koja nikada nećemo dobiti suvisli odgovor! … Recite mi zašto mislite da bi jedan gimnazijalac mogao više znati elektrotehniku od elektrotehničara ili medicinu od medicinara? Svatko normalan će reći da ne bi mogao. Nažalost, opet dolazimo do jedne velike spoznaje u ovoj državi, a to je da će se jedan gimnazijalac lakše upisati na Medicinu ili FER od onoga tko je tu struku učio četiri godine! Zašto je to tako? Zbog toga što je sve podređeno gimnazijalcima! I drugi puta, gospodine Sirovatka (ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO)) , zapitajte se malo! Uništili ste 4 godine truda jednom medicinaru, elektrotehničaru, ekonomistu ili farmaceutu!!! Zaista jadno!

Pismo 6: Dvosmislena, trosmislena pitanja i tekstovi na dijalektu!?

Učenica sam srednje Umjetničke škole i, ne, ne želim govoriti o tome kako su učenici četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih škola u nepovoljnijem položaju u odnosu na gimnazijalce. Samo se želim osvrnuti na test iz hrvatskog jezika na državnoj maturi, koji smo jučer pisali. Dok sam pisala test, iskreno, imala sam osjećaj kao da će netko reći da se zapravo radi o šali. Pitanja tipa: ‘Kakvim je tonom pisan polazni tekst?’ nitko nije očekivao. Ne bi bio ni najmanji problem da su na takva i slična pitanja ponuđeni normalni odgovori. U polaznom tekstu pisac opisuje idilično djetinjstvo glavnog lika Candidea te u jednom dijelu spominje njegove roditelje; ironično opisujući situaciju kada se majku za njegova oca ‘nije htjela udati zato što je mogao dokazati da je plemić samo u sedamdeset prvom koljenu’. Na to su pitanje, naravno, neki od ponuđenih odgovora bili i da je ton idiličan, odnosno ironičan. To je samo jedno od mnogih pitanja u testu na koje se moglo odgovoriti s više odgovora… Ne mogu reći da je test bio težak. Bilo je tu i lakih pitanja, ali su ona bila izmiješana s ostalim teškim, dvosmislenim i trosmislenim pitanjima na koja ni gimnazijalci nisu znali odgovoriti. U redu je to da se provjerava čitanje s razumijevanjem, ali tekstovi pisani na dijalektu…?!



Pismo 7: Onima koji riješe 80 posto, skidam kapu!

Svi koji su Vam rekli da ispit iz Hrvatskog nije bio težak su lagali. Maturantica sam u gimnaziji gdje mi je hrvatski uvijek bio 4-5, a i pripremala sam se za ispit, a neka pitanja su bila toliko dvosmislena da to stvarno nije bilo normalno… Mogu samo zamisliti kako su se onda osjećali učenici strukovnih škola kad su vidjeli onaj ispit ispred sebe. Istina, da su sva djela bila u katalogu i da je normalno da se od nas očekuje da moramo nešto i sami zaključiti, ali što je pretjerano - je pretjerano, a sigurna sam i da će se to vidjeti kad se ispiti isprave pa kad vide koliko su ga svi loše napisali (čast iznimkama, onima koji budu imali vise od 80% na ovom ispitu skidam kapu! )

Pismo 7: Udžbenici su loše koncipirani

Kliknite za uvećanje

… Iako je hrvatska književnost u udžbenicima dobro predstavljena što se tiče književnika i njihovih djela, udžbenici nemaju u sadržajima kvalitetno obrađenu, jednoznačno i transparentno strukturiranu gramatiku, pravopis niti ostale elemente književnog jezika. Nema referentnog postojanog udžbenika iz koga se mogu naučiti temelji i elementi hrvatskog jezika. Tako se otvara prostor za voluntarizam autora udžbenika i subjektivne ocjene profesora o zapažanjima, utiscima, emocijama književnika i dojmovima učenika… Inteligentna djeca koja imaju odlične ocjene iz matematike, fizike, biologije, kemije, informatike … mogu učiti beskonačno, a ne znaju jesu li naučila hrvatski jer ne postoje kriteriji ocjenjivanja već subjektivne ocjene, dojmovi, nevažni podaci, uvode se nedefinirana mjerila sklonosti poeziji, prozi, procjeni što je pjesnik htio reći. Kao da se djeca pripremaju za kazališne ili književne kritičare, umjesto da ovladaju alatom kojim će se služiti cijeli život. Kao magistar nuklearne energetike objavio sam više književnih djela: drama, eseja , priča, pjesama, novinarskih članaka, mnoge stručne i znanstvene članke, ali često nisam u mogućnosti pomoći sinu u lekcijama iz hrvatskog jezika koji je odlikaš u vrlo kvalitetnoj osnovnoj školi. Sugeriram da se autori upoznaju kako se piše kvalitetan i koristan (shvatljiv) udžbenik na primjeru Elementa Latina (Oton Gorski).

Neka se autori udžbenika i programi ugledaju na strukturu programa i transparentnost udžbenika iz matematike, fizike, kemije, biologije… Ili neka daju prirodnjacima da sastave te udžbenike po prirodnoj logici.

Pismo 8: Gospodine Sirovatka što biste vi zaokružili Osmana ili Dubravku?

Završil sam gimnaziju. Jučer sam polagao nižu razinu zato jer mi nijedan faks ne traži hrvatski jezik (svi mi gledaju 0%, bitno da prođem), moje osobno mišljenje za nižu razinu iako ne mogu reći da sam nezadovoljan, da je test katastrofalan, 72 pitanja od kojih 85% sam morao mozgati što ću zaokružiti, jedva sam uspio završiti test i neću dobit super ocjenu, a pripremao sam se gospodine Sirovatka. Ogledni test i demo test sam uvijek bio 70-80 posto, a ovo neće biti ni 40%... I još nešto bih želio da upitate gospodina Sirovatka, kažete da su test sastavljali naši profesori, kako vam se mogla dogoditi ova greška na pitanje iz državne mature koje glasi:
Koje djelo pripada baroku:
a) Dubravka
b) Judita
c) Osman
d) Robinja
u opisu piše da može biti samo jedan točan odgovor, a Ivan Gundulić je živio u baroku i napisao Dubravku i Osmana; pitam vas ja što sam trebao zaokružiti?