BRITANSKO KRALJEVSKO DRUŠTVO

Spremite se za nuklearnu renesansu!

13.10.2011 u 12:37

Bionic
Reading

Unatoč nedavnoj havariji u japanskoj nuklearki Fukushima, Britansko kraljevsko društvo jučer je objavilo dokument u kojem ističe kako vjeruje da će nuklearna energija tek doživjeti svoju pravu renesansu

Prema novom izvješću, ako se ova predviđanja ostvare, vlade i međunarodna tijela trebat će razviti usuglašenu dugoročnu politiku koja će morati voditi računa ne samo o sigurnosti nuklearki već i o problemima širenja nuklearne tehnologije i o sigurnom upravljanju cijelim ciklusom korištenja radioaktivnih goriva – od 'kolijevke do groba'.

'O potrošenom gorivu više se ne može razmišljati retrogradno, vlasti širom svijeta s ovim se problemom moraju pravovremeno suočiti', rekao je Roger Cashmore, čelnik Britanske agencije za nuklearnu energiju i radne skupine u Kraljevskom društvu koja je pripremila izvješće.

Neke zemlje poput Njemačke i Švicarske odlučile su odustati od nuklearne energije, međutim predviđanja gospodarskog rasta u Europi i Sjedinjenim Državama prilično su niska. Istovremeno u drugim dijelovima svijeta, primjerice u Kini, jugoistočnoj Aziji i Rusiji vlade planiraju izgradnju desetaka novih centrala, a autori izvješća predviđaju da će do 2030. godine u svijetu niknuti 10-ak novih nuklearnih nacija.

Kako dočekati renesansu?

U prvoj točci dokumenta panel preporučuje da sve zemlje svoje civilne nuklearne programe stave pod nadzor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) kako se potrošeno gorivo ne bi koristilo za izradu nuklearnog oružja. Zemlje koje već posjeduju nuklearno oružje trebaju odvojiti svoje civilne nuklearne programe od vojnih. Kako bi nuklearna tehnologija bila dostupnija zemljama koje je nemaju, dokument predlaže da zemlje koje je posjeduju pomognu vladama koje je žele razvijati i time osiguraju da će potrošeno gorivo završiti u zemljama koje će ga moći na siguran način obraditi i pohraniti. Neke zemlje poput SAD-a i Rusije već su ponudile takve usluge, a isto su učinile i neke kompanije.

Panel predviđa da će nuklearnu industriju sve više preuzimati multinacionalne kompanije, što bi trebalo osigurati veću transparentnost u njezinu poslovanju. U izvješću se također predlaže osnivanje Svjetskog nuklearnog foruma koji bi vodili čelnici država i šefovi kompanija, a koji bi raspravljao o problemima nuklearnog razvoja i odgovornosti. Potrošeno gorivo, ističe panel, trebalo bi se dalje obrađivati samo onda kada postoji jasan plan za njegovu uporabu koji će omogućiti smanjivanje količina izdvojenog plutonija iz istrošenog goriva. U centralama u kojima je plutonij izdvojen on se treba pretvoriti u novo gorivo, tzv. miješani oksid (MOX), čim je to prije moguće i ponovno iskoristiti u reaktorima koji su konstruirani u tu svrhu.

Na temelju lekcija koje smo naučili iz slučaja Fukushime, kažu autori dokumenta, trebamo voditi računa da se u blizini nuklearnog reaktora odlažu što manje količine istrošenog goriva. Trebalo bi osigurati centralna skladišta udaljena od reaktora koja su sigurnija, a ako se gorivo mora odlagati u moru, bolje je da se ne pohranjuje u previše velikim nakupinama. Suha skladišta dugoročno su sigurnija, međutim odgovornost je vlada i nuklearne industrije da planiraju konačna rješenja skladištenja.

'Fukushima nam je pokazala da se prema nuklearnoj sigurnosti ne smijemo odnositi nemarno. Isto vrijedi i za nuklearnu sigurnost i neproliferaciju. I vlade i nuklearna industrija moraju ponovno ozbiljno razmotriti svoje odgovornosti u ovom pitanju', rekao je Cashmore.

Glavni britanski inspektor za nuklearnu energiju jučer je dao zeleno svjetlo za nastavak rada postojećih nuklearki u toj zemlji, ali i vlastima da nastave sa svojim planovima izgradnje novih. Velika Britanija u svojoj se energetskoj budućnosti očito nema namjeru odreći nuklearki. Barem ne za sada.

Njemačka je s druge strane, pod utjecajem politike Zelenih, ove godine donijela odluku o gašenju svojih nuklearnih centrala do 2022. godine te plan prema kojem bi do 2050. oko 80 posto svoje energije dobivala iz obnovljivih izvora. Međutim, čini se da se ovaj projekt već na svojem početku suočava s problemima. Naime, regionalne vlasti u 16 njemačkih saveznih država nedavno su blokirale prijedlog zakona o subvencioniranju građevinskih projekata u kojima se planira povećanje uštede energije zgrada. Osim toga, Bundesrat je u rujnu blokirao zakon koji predviđa da se ugljični dioksid odlaže u podzemnim skladištima umjesto da se ispušta u atmosferu, jer se guverneri saveznih država, koji su članovi Bundesrata, boje javnih prosvjeda. Neki analitičari upozoravaju da će bez ovih i sličnih zakona Njemačka teško moći zadovoljiti svoje potrebe za energijom i istovremeno ostvariti svoje planove gašenja nuklearki.

Tehnologija gotovo uvijek ima potencijalne štetne posljedice

Hrvatski stručnjak za nuklearnu energiju dr. Zdenko Šimić s FER-a u Zagrebu kaže kako mu se čini da novi britanski izvještaj samo potvrđuje ustrajnost povjerenja u potencijale i nužnost povećanog korištenja nuklearne energije kako u Velikoj Britaniji tako i u cijelom svijetu.

'Pitanje proliferacije sigurno je važno, no vjerujem da je, kao i ostala pitanja vezana za sigurno korištenje nuklearne energije, ono preuveličano i više stvar percepcije', rekao je tportal dr. Šimić.

'Pritom se zanemaruje činjenica da je širenje nuklearnog naoružanja opasnost koja postoji bez obzira na civilnu uporabu nuklearne energije, a dokaz za to su Sjeverna Koreja i Iran.

Kao i kod svake napredne tehnologije, uz koristi prisutne su i potencijalne štete. Pitanje je samo jesmo li u stanju kao društvo sve to gledati bez strasti i u cjelini. Primjerice, činjenica da je proizvodnja fotonaponskih ćelija vrlo prljava i potencijalno štetna za okoliš i ljude - sjetimo se samo nedavnog revolta stanovnika u Kini koji su na silu zaustavili rad jedne takve tvornice - ne znači da se trebamo odreći fotonaponske tehnologije u eksploataciji solarne energije. Dovoljno je da na to pazimo i da, ponovo, sve skupa gledamo u cjelini - sve koristi i štete te koliko to košta', objasnio je dr. Šimić.