POSLJEDNJA GRANICA

Šef Googlea financira svemirske rudnike

23.04.2012 u 12:36

Bionic
Reading

Uskoro će biti predstavljena tvrtka koja bi se trebala baviti rudarenjem asteroida koji prolaze blizu Zemlje u potrazi za rijetkim i dragocjenim metalima

Početkom godine poduzetnik i impresario nagrade X-Prize Peter Diamandis nagovijestio je da će otkriti nešto zadivljujuće: novu tvrtku koja će kopati rudnike na asteroidima u potrazi za dragocjenim metalima.

Pa, uskoro bi mogla zaživjeti. Uz podršku skupine lovatora - među kojima su Googleov suosnivač i šef Larry Page, bivši direktor Googlea Eric Schmidt, filmaš James Cameron, bivši glavni Microsoftov softverski arhitekt Charles Simonyi i Ross Perot mlađi - pokrenuo je tvrtku Planetary Ventures, koja će svoje planove predstaviti 24. travnja u Seattleu.

Nitko još, piše Forbes, nije potvrdio da će se nova tvrtka baviti baš rudnicima na asteroidima. No postoji nekoliko naznaka da bi se stvari mogle razvijati u tom smjeru.

Na čelu tvrtke je tim u kojem su nekadašnji voditelj NASA-ine misije na Mars Chris Lewicki, suosnivač International Space Universityja Eric Anderson i sam Diamandis, čija je zaklada X-Prize potakla razvoj komercijalnog turizma u svemiru dodjeljivanjem nagrade vrijedne deset milijuna dolara (oko 57 milijuna kuna) pothvatu SpaceShipOne, iza kojeg stoje Paul Allen i Burt Rutan.

Trebala bi se, prema najavama, baviti istraživanjem svemira i prirodnih resursa te dodati trilijune dolara globalnom bruto društvenom proizvodu, stvarajući pritom novu industriju i redefinirajući pojam 'prirodni resursi'. Diamandis se nada da će pokrenuti novu zlatnu groznicu.

Pothvat nije toliko lud koliko možda zvuči. Znanstvenici koji se bave svemirom već dugo govore o rudnicima na asteroidima koji bi mogli biti bogati na Zemlji rijetkim metalima, ključnim za elektroničku industriju.

Mnogi od njih prođu vrlo blizu rodnog nam planeta. Prošlog studenog, recimo, 400 metara široka stijena nazvana 2005 YU55 protutnjala je pored nas na udaljenosti od 323,5 tisuća kilometara. Mjesec nam je prosječno udaljen 286,2 tisuće kilometara.

Ovisno o orbiti, na nekim bi asteroidima mogli kopati i po nekoliko godina prije no što izmaknu našem dosegu. Drugi bi mogli biti usporeni i približeni Zemljinoj orbiti.

Bit će puno izazova - od transporta do toga kako učvrstiti opremu u uvjetima niske gravitacije. Neke se opcije već razmatraju. Primjerice, moglo bi se prikupljati labavije komade stijena, topiti asteroide sastavljene od leda ili rezati i lomiti one sastavljene od tvrđih silikata i metala.