Na temelju podataka o brzini kretanja dijelova površine susjednog planeta, što su ih 90-ih prikupile američka misija Magellan i ruska Venera, znanstvenici su izračunali da jedan Venerin dan traje 243,015 Zemljinih.

Međutim, nova mjerenja Venus Express orbitera iznenadila su stručnjake jer su utvrdila da se isti dijelovi planeta nalaze čak 20 kilometara od mjesta na kojem bi trebali biti prema prijašnjim proračunima. Drugim riječima, Venera se oko svoje osi okrene za 6,5 minuta sporije nego prije 16 godina. Slične rezultate pokazala su i radarska mjerenja sa Zemlje.

Venus Express prati kretanje Venere pomoću moćnog infracrvenog detektora koji prodire kroz njezinu gustu atmosferu.

Dr. Sue Smrekar, voditeljica istraživanja u NASA-inom Jet Propulsion Laboratoriju u Pasadeni kaže da su novi rezultati iznenadili znanstvenike.

'U početku smo bili skeptični', rekla je planetarna znanstvenica i dodala: 'Mislila sam da rezolucija od 100 kilometara možda nije dovoljna budući da je ovdje riječ o razlici od 20 kilometara. Međutim, nakon što sam provjerila podatke, uvjerila sam se da su rezultati točni. To znači da je nešto usporilo rotaciju planeta, a mi nismo sasvim sigurni što je to.'

Krivac je gusta atmosfera?

Znanstvenici smatraju da je moguće da su uzroci usporavanja trenje što ga stvaraju Venerina gusta atmosfera i brzi vjetrovi. Istraživanja su pokazala da na sličan način djeluje i kretanje Zemljine atmosfere, međutim, u mnogo manjoj mjeri.

Atmosfera Venere uglavnom se sastoji od CO2, a tlak zraka ondje je 90 puta veći nego na Zemlji. Osim toga, gusti oblaci sumporne kiseline njezinom površinom jure brzinom uragana.

No član istraživačkog tima Venus Expressa Håkan Svedhem kaže da je, unatoč tome, teško otkriti koji su mehanizmi uzrokovali toliko veliko usporavanje u samo 16 godina. 'Moguće je da je uzrok solarni ciklus ili vremenski utjecaji koji oblikuju atmosfersku dinamiku. Ova zagonetka još nije riješena', rekao je Svedhem.

Prema nekim stručnjacima uzrok neobične pojave mogla bi biti i razmjena kutnih momenata između Zemlje i Venere. Primjerice Mjesec može usporiti rotaciju planeta zato što oba tijela dijele kutni moment.

No Svedhem smatra da na udaljenosti od najmanje 38 milijuna kilometara ne bi trebalo biti razmjene momenata između Venere i Zemlje te vjeruje da će pravi odgovor utvrditi tek daljnja istraživanja.