BEZ KRVI U MOZGU

Psihodelična droga ne širi, već sužava um

11.04.2011 u 13:22

Bionic
Reading

Konzumenti psihodeličnih droga, osobito pripadnici američke kontrakulture 60-ih i 70-ih, svoja su iskustva često opisivali kao proširivanje svijesti, odnosno uma

No vjerojatno će ih iznenaditi kada čuju da psilocibin, aktivni sastojak magičnih gljiva, zapravo smanjuje dotok krvi i sposobnost povezivanja različitih dijelova mozga koji kontroliraju percepciju i spoznaju.

Ista ta područja kod ljudi koji pate od depresije mogu biti pretjerano aktivna, pa znanstvenici vjeruju da bi droga mogla poslužiti kao lijek protiv nje.

Do ovih rezultata britanski su stručnjaci došli u sklopu studije u kojoj je djelovanje halucinogenih sredstava na ljude prvi put istraženo uz pomoć magnetske rezonancije. To je također prvo istraživanje nakon više desetljeća u kojem su halucinogene droge ponovno testirane na ljudima.

Robin Carhart-Harris i njegovi kolege s Imperial Collegea u Londonu angažirali su 30 dobrovoljaca koji su pristali da im se ubrizga psilocibin i potom snimi mozak. Polovici sudionika mjeren je protok krvi tijekom tripa, dok je ostalima izmjerena povezivost različitih dijelova mozga.

Stručnjaci su zabilježili smanjenje protoka krvi u talamusu te u stražnjem i srednjem prednjem korteksu. 'Iznenadilo nas je otkriće pada protoka krvi. Mislili smo da uzvišena iskustva stvaraju pojačane aktivnosti, međutim, ta je formula očito previše pojednostavnjena', rekao je Carhart- Harris. 'Ni u jednom području nismo zabilježili povećanje protoka', dodao je.

Stručnjaci su također utvrdili da je u mozgu sudionika došlo do pada sposobnosti povezivanja različitih područja, primjerice hipokampusa i srednjeg prednjeg režnja.

'Pod utjecajem psilocibina dolazi do pada u komunikaciji između hipokampusa i dijelova korteksa', rekao je Carhart-Harris: 'Promjene u stražnjem režnju osobito su povezane s promjenama u svijesti.'

Psilocibin ima strukturu sličnu serotoninu, hormonu koji djeluje na raspoloženje, pa se stoga lako povezuje s receptorima serotonina na živčanim stanicama mozga. Droga bi mogla imati terapeutski učinak jer postojeći antidepresivi djeluju na sustave serotonina. Znanstvenici vjeruju da bi psilocibin mogao imati osobito blagotvorno djelovanje na duge staze jer povećava ekspresiju gena i signalnih proteina povezanih s rastom živaca.

Švicarski stručnjak Albert Hofmann, koji je 1938. godine stvorio LSD, prvi je uočio moguća terapeutska svojstva psilocibina i psilocina koji su izdvojeni iz gljive Psilocybe mexicana.