'prijestupne sekunde'

Prošla godina nije poštedjela ni vrijeme: U 2020. Zemlja se oko svoje osi vrtjela brže no ikad u moderno doba

08.01.2021 u 07:06

Bionic
Reading

Nakon nedavnog ubrzanja Zemljina okretanja znanstvenici prvi put govore o negativnom skoku u sekundi. Umjesto da vremenu dodaju jednu sekundu, sad će je možda trebati i oduzeti. Reperkusije nisu sasvim beznačajne

Dobra je vijest da to i nije osobito alarmantno. Rotacija planeta cijelo vrijeme malo varira, potaknuta promjenama atmosferskog tlaka, vjetrovima, oceanskim strujama i kretanjem jezgre. No to može biti nezgodno međunarodnim mjeračima vremena koji koriste ultra precizne atomske satove za mjerenje univerzalnog koordiniranog vremena (UTC) prema kojem svi postavljaju svoje satove.

Kad astronomsko vrijeme, a riječ je o vremenu potrebnom Zemlji da se potpuno rotira, odstupi od UTC-a za više od 0,4 sekunde, UTC se mora prilagoditi novim okolnostima.

Dosad su se te prilagodbe sastojale od dodavanja 'prestupne sekunde' godini krajem lipnja ili prosinca kako bi se uskladilo astronomsko i atomsko vrijeme. Te su prijestupne sekunde korištene jer se ukupni trend rotacije Zemlje usporava od početka preciznih satelitskih mjerenja krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Od 1972. znanstvenici dodaju prijestupne sekunde otprilike svake godine i pol, prema američkom Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju (NIST). Posljednji dodatak uslijedio je 2016. kada je na Silvestrovo u 23 sata, 59 minuta i 59 sekundi vremenu dodana 'prijestupna sekunda'.

Međutim, kako piše Time And Day, nakon nedavnog ubrzanja Zemljina okretanja znanstvenici prvi put govore o negativnom skoku u sekundi. Umjesto da dodaju drugu, sad će možda trebati oduzeti jednu. To je zato što je prosječna duljina dana 86.400 sekundi, ali astronomski će se dan 2021. u prosjeku skratiti za 0,05 milisekundi. Tijekom godine u atomskom će se vremenu nakupiti zaostatak od 19 milisekundi.

'Sasvim je moguće da će nam trebati negativna prijestupna sekunda ako se Zemljina rotacija dodatno ubrza, ali prerano je reći hoće li se to i dogoditi', rekao je za The Telegraph fizičar Peter Whibberley iz britanskog Nacionalnog laboratorija za fiziku. 'Postoje i međunarodne rasprave o budućnosti prijestupnih sekundi, a moguće je i da bi potreba za negativnom prijestupnom sekundom mogla dovesti do odluke da se prijestupne sekunde ukinu jednom za svagda.'

Astronomski gledano, 2020. bila je brža no obično. Zemlja je srušila prethodni rekord najkraćeg astronomskog dana, postavljen 2005. i to za 28 puta. Najkraći dan te godine, 5. srpnja, završio je 0,0516 milisekundi brže od 86.400 sekundi. Najkraći dan prošle godine, 19. srpnja, naš se planet okrenuo oko sebe 1,4602 milisekunde brže od uobičajenih 86.400 sekundi.

Prijestupne sekunde imaju svoje prednosti i nedostatke. Korisne su za osiguravanje sinkronizaciju astronomskih promatranja s vremenom sata, ali mogu predstavljati gnjavažu programima za bilježenje podataka i telekomunikacijsku infrastrukturu. Neki znanstvenici iz Međunarodne telekomunikacijske unije predložili su proširenje jaza između astronomskog i atomskog vremena dok ne bude potreban 'prijestupni sat', koji bi minimalizirao poremećaj u telekomunikacijama.

Međunarodna služba rotacije Zemlje i referentnih sustava (IERS) u Parizu odgovorna je za utvrđivanje je li potrebno dodavanje ili oduzimanje prijestupne sekunde. Trenutno ne predviđaju nikakva dodavanja novih prijestupnih sekundi, piše Live Science.