Ispitom iz hrvatskog jezika u Hrvatskoj je počela državna matura, na koju se ove godine prijavilo oko 32 tisuće učenika, od čega 12 i pol tisuća gimnazijalaca te oko 19,6 tisuća učenika četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih škola, rekao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka
Ispiti državne mature pisat će se od 23. svibnja do 12. lipnja, a jučer su pisani eseji iz češkog, mađarskog, srpskog i talijanskog kao materinjeg jezika. Pisat će se jedan obvezni ispit dnevno, odnosno najviše dva ispita u jednom danu, kada se polažu izborni predmeti. Preliminarni rezultati državne mature znat će se 9. srpnja, a 16. srpnja i konačni rezultati.
Sirovatka ističe da su ove godine, na temelju ranijih iskustava, uvedene neke novosti i poboljšanja.
'Primjerice, ove godine se ispiti pišu nakon kraja nastavne godine, što je važno. Hrvatski se sada piše u dva dijela - prvo test pa onda esej', rekao je i dodao: 'Taj dio također traje tri sata, a u to će vrijeme morati sve napraviti. U prethodne dvije godine bile su predložene dvije teme, a ove samo jedna, čime je povećana objektivnost ocjenjivanja uradaka.'
Novost je i to da će se ispit iz stranog jezika pisati u 'jednom sjedenju', s time da će biti kratka pauza između prvog dijela - čitanja, pisanja i razumijevanja - te drugog dijela - slušanja. Prošle godine to se radilo u različitim danima mjeseca.
Koliko će bodova biti potrebno za prolazak na nekom ispitu, za sada još nije poznato.
'Prag za prolazak odredit ćemo naknadno u šestom mjesecu, ovisno o težini ispita. To određuje posebna skupina ljudi koji nisu sastavljali ispit, ali su radili u školi i razumiju tematiku. Oni će odrediti koliki je broj bodova potreban za koju ocjenu. Očekujem da će svake godine rasti minimalni kriterij, što od nas traže visoka učilišta', rekao je Sirovatka.
Upozorio je da je nakon prvog dana mature i ove godine manji broj učenika prijavio da nije prepisao odgovore na list za odgovore. 'Njihov rezultat neće moći biti bodovan i oni neće proći. To je upozorenje svima da na budućim ispitima ne naprave takvu grešku. Ovih dana se također javljalo pitanje trebaju li test iz materinjeg jezika pisati pisanim slovima. Odgovor je, naravno da, jer nakon 12 godina školovanja trebaju znati pisati malim slovima', naglasio je ravnatelj NCVVO-a.
'Nikakvih ozbiljnih problema nije bilo', kaže, 'mada smo imali dojavu da u jednoj školi ispiti nisu bili dobro čuvani. Odmah smo izašli na teren i utvrdili da nijedna omotnica nije bila otvorena i da je sadržaj sačuvan'.
Prema Sirovatki, novost je i to što je sa Sveučilištem u Osijeku proveden zajednički nadzor provođenja ispita. 'Dali smo suglasnost da profesori s fakulteta mogu sudjelovati i pratiti provedbu ispita jer su to njihovi budući studenti.'
