Poznato je da paukova mreža spada u najčvršće materijale na svijetu. Čak je četiri puta snažnija od tzv. kevlara od kojeg se inače rade pancirke.

Na snimci koju je napravila umjetnica Jalila Essaïdi vidi se da ljudska koža uspijeva zadržati metak koji putuje upola manjom brzinom od uobičajene. No njezina otpornost ipak ima granice - još uvijek nije dovoljno čvrsta za zrno koje juri punom brzinom od 329 metara u sekundi.

Kada su u istom eksperimentu testirane druge vrste kože - obična ljudska, svinjska ili ljudska pojačana standardnom svilom, metak je uvijek prolazio bez problema, čak i polovičnom brzinom.

Međunarodni je tim hibridnu kožu stvorio u vrlo složenom procesu. U eksperimentu su prvo korištene transgeničke koze i dudovi svilci koji su modificirani tako da stvaraju proteine paukove mreže. Kukuljice su poslane u Južnu Koreju gdje su razvučene u niti koje su pak u Njemačkoj pretvorene u tkaninu. Modificirana svila konačno je ubačena među stanice ljudske kože koje je bioinženjeringom stvorio Abdoelwaheb El Ghalbzouri s Leiden University Medical Centera u Nizozemskoj. Nakon pet tjedana inkubacije, hibridna je koža bila spremna za testiranje.

Essaïdi, koja je osmislila projekt i snimila film, nada se da bi blindirana koža mogla naći korisne medicinske primjene, primjerice u transplantaciji. Paukove niti već se koriste u sofisticiranim tehnologijama od izrade umjetnih rožnica do moždanih usadaka.

El Ghalbzouri smatra da njihov hibrid ima veliki potencijal. Naime, koža korištena u eksperimentu sastojala se od samo četiri sloja, a pancirke imaju čak 33 sloja kevlara. Kada naprave blindiranu kožu od 33 sloja, trebat će bazuka da se probije.