Plodovi su pronađeni na obalama rijeke Kolima u Sibiru, koje su inače omiljena lokacija istraživača mamutovih kostiju. Prema izvješću predstavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), tim s Instituta za staničnu biofiziku uzgojio je biljku Silene stenophylla, pripadnicu porodice karanfila, iz najstarijeg biljnog materijala koji je dosad pronađen.

Voditelj istraživačkog tima, profesor David Giličinskij, umro je samo nekoliko dana prije objavljivanja rada.

U izvješću znanstvenici pišu da su pronašli plodove u 70-ak rupa koje su vjeverice koristile tijekom hibernacije.

'Sve rupe pronađene su na dubini od 20 do 40 metara ispod današnje površine, u slojevima u kojima su otkrivene i kosti velikih sisavaca poput mamuta, vunastog nosoroga, bizona, konja, jelena i drugih predstavnika flore i faune iz vremena mamuta', ističu autori. Prema izvješću, slojevi su ostali netaknuti i smrznuti punih 30.000 godina.

Čini se da su vjeverice pohranjivale plodove u najhladnije dijelove svojih jazbina koje su se kasnije zbog zahlađenja lokalne klime trajno zamrznule.

Znanstvenici su u moskovskom laboratoriju prvo pokušali uzgojiti biljke iz zrelih sjemenki. Kada ta nastojanja nisu uspjela, u Petrijevim su posudama razvili tzv. placentalno tkivo i konačno cijele biljke.

Ruski stručnjaci ističu da je placentalno tkivo bilo puno šećera koje biljke koriste kao hranu za rast, a istovremeno djeluje kao moćan konzervans. Znanstvenici čak istražuju mogućnost da ih upotrijebe kao konzervanse za cjepiva u afričkim klimatskim uvjetima u situacijama u kojima nema mogućnosti za njihovo održavanje u hladnjacima.

Silene stenophylla i danas raste u sibirskim tundrama, međutim suvremene biljke imaju malo drugačije oblike latica.