Tim astronoma koji rade na teleskopu Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) danas je objavio da je po prvi put u povijesti u prostoru oko jedne zvijezde slične Suncu otkrio građevne blokove života – molekule koje se nalaze u genetskom kodu organizama na Zemlji
Otkriće pokazuje da se blokovi života u pravom trenutku nalaze na pravom mjestu kako bi se mogli ugraditi u sustav planeta koji se razvijaju oko zvijezde.
Stručnjaci su u plinovima oko mladog binarnog sustava zvijezda nazvanog IRAS 16293-2422, mase slične Sunčevoj, otkrili tzv. glikolaldehid, jednostavan oblik šećera. Šećer je zajedničko ime za malene ugljikovodike koji sadrže ugljik, vodik i kisik. Glikolaldehid je molekula s kemijskom formulom C2H4O2.
Glikolaldehid je već ranije pronađen u međuzvjezdanom prostoru, međutim, sada je prvi put otkriven vrlo blizu zvijezde - na udaljenosti koja je slična razdaljini između Urana i Sunca. Na temelju podataka može se zaključiti da su kemijski spojevi potrebni za formiranje života u ovom sustavu postojali već u vrijeme formacije planeta.
'U disku plinova i prašine koji okružuju novooblikovanu zvijezdu otkrili smo glikolaldehid, jednostavan oblik šećera koji nije bitno drugačiji od onoga koji stavljamo u kavu', objasnio je voditelj studije Jes Jørgensen s instituta Niels Bohr u Danskoj. 'Ova je molekula jedan od sastojaka RNA, koja je, baš kao i srodna DNA, jedan od građevnih blokova života.'
Članica tima Cécile Favre sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj ističe da je u ALMA-inom otkriću posebno uzbudljiva činjenica da podaci pokazuju da molekule padaju prema jednoj od zvijezda u sustavu. 'Molekule šećera nisu samo na pravom mjestu da nađu svoj put prema planetima, već se također kreću u pravom smjeru', objasnila je.
Oblaci plinova i prašine koji se urušavaju i stvaraju nove zvijezde vrlo su hladni te se mnogi plinovi smrzavaju na česticama prašine. Ondje se povezuju u složenije molekule. No kada se zvijezda formira usred rotirajućeg oblaka, ona zagrije njegove unutrašnje dijelove na temperaturu sličnu sobnoj, isparava složene molekule i oblikuje plinove koji zrače u određenom spektru radiovalova koje moćni teleskopi poput ALMA-e mogu registrirati.
Sustav IRAS 16293-2422 nalazi se na samo 400 svjetlosnih godina od Zemlje pa je vrlo pogodan za istraživanje kemije mladih zvijezda.
'Veliko je pitanje koliko složene te molekule postaju prije nego što postanu dijelom novih planeta. Odgovor nam može otkriti kako se negdje drugdje u svemiru može razviti život, a promatranja ALMA-om bit će od vitalnog značaja u razotkrivanju ovog misterija.
