zlatni rudnik

Njemački biotehnolozi koji stoje iza Pfizerova cjepiva protiv Covida-19 sad rade na cjepivu protiv multiple skleroze

18.01.2021 u 10:54

Bionic
Reading

Odobrenje BioNTechovog cjepiva protiv Covida-19 pozdravljeno je kao prijeloman trenutak u imunologiji, a stručnjaci se nadaju da ova tehnologija može iskorijeniti više bolesti. Eksperimenti na miševima nude nadu da će se pronaći i spas za multiplu sklerozu

Komadić genetskog materijala poznat kao mRNK umetne se u čovjekovu ruku i prisiljava vlastite stanice da proizvode protein koji daje imunitet. U slučaju cjepiva protiv koronavirusa ovaj protein oponaša šiljak virusa, a to pak pokreće imunološki sustav na stvaranje antitijela.

Ako se osoba kasnije zarazi koronavirusom, imunološki sustav brzo ponovno stvara antitijela i bori se protiv infekcije prije nego što je uhvati ili proširi. U slučaju cjepiva protiv multiple skleroze tehnologija mRNK potiče imunološki sustav tijela da napada neurone u mozgu i leđnoj moždini, što pak sprečava eventualni gubitak tjelesne funkcije, piše Daily Mail.

Klinička ispitivanja na miševima zaustavila su napredovanje bolesti i obnovila već izgubljene motoričke sposobnosti.

Velika Britanija je prva na svijetu odobrila cjepivo protiv koronavirusa Pfizer/BioNTech Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

BioNTechovo cjepivo protiv Covida-19 učinkovito je 95 posto i bilo je prvo mRNK s odobrenjem za humanu upotrebu izvan kliničkih ispitivanja. U Velikoj Britaniji odobreno je još početkom prosinca prošle godine, prva pacijentica cijepila se 8. prosinca i otad se daje tisućama ljudi svaki dan.

Odobrenje cjepiva pozdravljeno je kao prijeloman trenutak u imunologiji, a stručnjaci se nadaju da ova tehnologija može iskorijeniti više bolesti. Naime mRNA je genetski materijal koji se prirodno nalazi u ljudskom tijelu. Ljudske stanice koriste ga za prenošenje poruka i davanje uputa.

Ova se tehnologija razvija desetljećima, ali tek je sada dosegla točku u kojoj je održiva za upotrebu kao cjepivo. Dr. Ugur Sahin, izvršni direktor tvrtke BioNTech, sad je upotrijebio mRNK tehnologiju i za liječenje multiple skleroze.

Bolest je rezultat tjelesnog imunološkog sustava koji napada zaštitni sloj što okružuje neurone, nazvane mijelinskom ovojnicom, u mozgu i leđnoj moždini. Masna tvar omogućuje prolazak električnih impulsa kroz stanice i bez nje poruke iz mozga ne dopiru do mišića u koje se šalju.

Kao rezultat ovog prekida pacijent progresivno gubi više funkcija vlastitog tijela prije nego što mu stanje na kraju zaustavi mogućnost disanja.

Trenutni tretmani djeluju prigušivanjem imunološkog sustava osobe kako bi odgodio i zaustavio razgradnju mijelinske ovojnice, ali to osobu ostavlja osjetljivom na infekcije jer nije u stanju boriti se protiv virusa ili bakterija.

Sahin smatra da cjepivo može uvesti genetske informacije koje upućuju imunološki sustav oboljelih od multiple skleroze da ne napada proteine ​​koji dovode do pogoršanja mijelinske ovojnice.

Genetski materijal je krhak i mora se zaštititi unutar trajnog kućišta od lipida kako bi se osiguralo to da nakon ubrizgavanja u organizam dospije u stanice. I cjepivo protiv Covida-19 ima ovo zaštitno kućište. Tim dr. Sahina ubrizgao je cjepivo miševima koji su imali autoimuni encefalomijelitis, životinjski ekvivalent za ljudsku multiplu sklerozu.

'Cjepivo je blokiralo sve kliničke znakove multiple skleroze kod miševa dok su kontrolne životinje imale tipične simptome bolesti', navodi se u priopćenju tvrtke BioNTech.

Neki su miševi već imali simptome multiple skleroze prije nego što su primili cjepivo, na primjer paralizu repa. Cjepivo je spriječilo napredovanje bolesti i povratilo motoričke funkcije repa.

Isplati se ulagati u znanost

Milijarde dobiti na cjepivu protiv Covida-19

Rad na cjepivu protiv Covida-19 višestruko se isplatilo tvorcima prvog registriranog cjepiva. Prvi čovjek BioNTecha postao je bogatiji za četiri milijarde dolara, a ulagači u kompaniju udvostručili su vrijednost svojih dionica. Ugur Sahin, izvršni direktor i osnivač njemačke biotehnološke tvrtke koja se udružila s Pfizerom kako bi izradila cjepivo, na računima sad ima 5,24 milijarde dolara i uspeo se na 478. mjesto liste najbogatijih ljudi na svijetu, prema Bloombergovu popisu bogataša.

Ulagači poput Thomasa i Andreasa Strungmanna zaradili su i više, čak osam milijardi dolara. Porasle su dakako i vrijednosti Pfizerovih dionica, ali i dionica konkurentskih proizvođača AstraZenece i Moderne. Profesor Tim Springer s Harvarda na Moderninom je projektu zaradio dvije milijarde dolara, a Robert Langer s MIT-a milijardu i pol.