Ono što bi moglo biti ključno u sadašnjoj situaciji je činjenica da su odnosi snaga u Znanstvenom vijeću IRB-a u posljednje vrijeme promijenjeni, među ostalim i zbog nekih umirovljenja, tako da više ne idu u prilog ravnateljici - od 20 članova koji imaju pravo glasa, 12 ih je za njezinu smjenu.

Rastrošnost, neproduktivnost, zastrašivanje…

Koji su njihovi argumenti? Prije svega ravnateljica navodno previše troši, osobito na putovanja i kongrese. Prema dopisu koji je stigao na našu adresu, od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. potrošila je 17 milijuna kuna, od čega samo za konferenciju o Ruđeru Boškoviću u Dubrovniku 1,2 milijuna. Nadalje, kritičari tvrde da Institut još uvijek funkcionira prema Statutu iz 2005, da reorganizacija propisana Statutom iz 2009. kasni, da je komunikacija na Institutu na niskoj razini, da se znanstvenike zastrašuje te da rezultati provedenih domaćih i međunarodnih evaluacija nisu predočeni znanstvenicima.

Danicu Ramljak kritičari optužuju i da učestalo odbija potpisivanje gospodarskih ugovora, da više od godinu dana nije prisustvovala sjednicama Vijeća zaposlenika te da je unazadila produkciju Instituta. 'Tvrtka Ruđer Inovacije d.o.o., koja je prije vrlo uspješno radila i imala petero zaposlenih te 65 patentnih prijava, nakon dvije i pol godine rada dr. sc. Ramljak ima samo jednog zaposlenog i dvije patentne prijave', stoji u njihovom dopisu. Predbacuju joj i to što od 2009. godine, otkada je na čelu Instituta, nije objavila nijedno godišnje izvješće IRB-a na engleskom jeziku, tzv. Annual report, što smatraju lošim za međunarodno predstavljanje IRB-a.

U e-mailu koji je stigao na našu adresu kritičari, među kojima ima i dosta onih koji su je nekada podržavali, tvrde da je dr. Ramljak kadar Miomira Žužula, Dragana Primorca i Radovana Fuchsa s kojima navodno ima određene poslovne veze. No u pismu koje su poslali ministru Jovanoviću kritičari iznad svega ističu da su već i same kvalifikacije ravnateljice, kao i procedura kojom je 2008. došla na čelo IRB-a, upitni, odnosno da nisu u skladu sa zakonom.

Bune se oni koje je prijavila poreznoj

Prema opetovanim izjavama Danice Ramljak iz 2011. godine jasno je da ona smatra da pobunu protiv nje na IRB-u predvode ljudi koji se boje promjena koje nastoji provesti, kao i prijava koje je pokrenula ili podržala pred USKOK-om i Poreznom inspekcijom u najmanje četiri sporna financijska slučaja (jedan od poznatijih je navodno izvlačenje novca studentskim ugovorima; op.a.).

Potvrdila je to i njezina nedavna izjava za medije u kojoj je istaknula da je čak 10 od ukupno 14 potpisnika pisma protiv nje pod istragom porezne inspekcije.

Slično misle i neki stručnjaci koji je podržavaju. Tako, primjerice, predsjednik Znanstvenog vijeća IRB-a, dr. sc. Neven Bilić kaže da vjeruje da ravnateljica još uvijek ima više pristaša nego protivnika, osobito među renomiranim znanstvenicima.

'Ljudi koji su je doveli i bili za nju sada su žestoko protiv nje jer nisu očekivali da neće biti poslušna', rekao je dr. Bilić i dodao: 'No čini mi se da dr. Ramljak ipak ima podršku većine znanstvenika koji se zalažu za izvrsnost znanosti, koji imaju određeni renome. Ja spadam u takav krug ljudi. Mislim da bi smjena ravnateljice mogla zaustaviti proces restrukturiranja ili završiti pukim kozmetičkim promjenama. Hrvatskoj ne treba takav institut. IRB bi trebao biti vodeći regionalni institut, a trenutno je slovenski Jože Štefan bolji od nas.'

Strah od restrukturiranja i otkaza

'Po meni je bit ovog sukoba u procesu restrukturiranja, jer ta riječ u korporativnom jeziku obično znači - otpuštanja. Mislim da se to neće dogoditi, no restrukturiranje će donijeti niz nepopularnih mjera. Smatram da bi, između ostalog, trebalo dovesti nekoliko kvalitetnih ljudi izvana, pa možda i stranaca.'

Bilić također smatra da je rastrošnost koja joj se spočitava prenapuhana. 'Istina je da dr. Ramljak troši za putovanja. Ona puno više putuje nego njezin prethodnik, međutim ta su putovanja korisna za IRB. Što se patenata tiče, oni nisu njezin problem, nego znanstvenika i laboratorija. Dr. Ramljak je često kritizirala i nedostatak produkcije i apliciranja za međunarodne projekte', objasnio je fizičar.

Bilić priznaje da evaluacija kasni, međutim smatra da je ključni problem u tome što međunarodna još nije potpuno dovršena, a domaća nikada ne može biti objektivna.

'U Hrvatskoj je nemoguće provesti nezavisnu evaluaciju ako nemate nekoga izvana. Domaći evaluatori nikada neće biti potpuno neovisni. Ovdje ima previše umreženih i povezanih ljudi i lobija', objasnio je naš sugovornik.

Prema neslužbenim informacijama, ljudi skloni dr. Ramljak već su pripremili kontrapeticiju - svoje pismo koje bi danas trebalo krenuti put MZOŠ-a, odnosno resornog ministra.