Ministarstvo navodi da je Pusić na jučerašnjoj tribini, u organizaciji Građanskog foruma HNS-a u Splitu, iznijela niz neistina i netočnih informacija, koje se tiču ulaganja u znanost i visoko obrazovanje u RH. 'Kao saborska zastupnica i sveučilišna profesorica, gđa. Pusić bi trebala znati da su ulaganja u visoko obrazovanje u odnosu na 2002. porasla za više od 80 posto. Tako je ulaganje 2002. iznosilo 1.416.000,00 kuna, a 2010. 2.508.000,00 kuna', tvrde u Ministarstvu.

'Da je gđi. Pusić uistinu stalo do dobrobiti hrvatske znanosti i visokog obrazovanja, kao saborska zastupnica i sveučilišna profesorica imala je priliku to pokazati upravo podržavajući predložena zakonska rješenja, kojima bi se između ostalog uredilo upravljanje javnim sveučilištima i sustav njihovog financiranja, čime bi se sveučilištima omogućilo da postanu bolje organizirana, upravljiva, a samim time kompetitivnija u europskom kontekstu', navode.

Ministarstvu nije jasno koji je izvor podataka Vesni Pusić kada govori o izdvajanjima za znanost i visoko obrazovanje u zemljama EU za 2010, s obzirom da službena izvješća još nisu gotova. 'Takvo manipuliranje podacima uistinu ne priliči ozbiljnoj raspravi', zaključuju.

Ministarstvo podsjeća na kapitalna ulaganja u visokoškolske ustanove navodeći kako je do danas u izgradnju hrvatskih sveučilišta uloženo preko 3,5 milijarde kuna.

U razdoblju od 2004. do 2011. stavljen je snažan naglasak na podupiranje početaka razvoja istraživačke karijere mladih znanstvenika, njihovo stjecanje doktorata znanosti i postdoktorsko usavršavanje te je odobreno čak 3109 novih radnih mjesta za znanstvene novake. Istovremeno je uspješnost znanstvenih novaka u stjecanju doktorata znanosti bila na visokoj razini te ih je 1526 steklo titulu doktora znanosti. Znatno su se povećala i financijska sredstva u državnom proračunu namijenjena financiranju programa znanstvenih novaka te su tako u razdoblju od 2004. do 2010. ulaganja u sustav povećana za 60,7 posto (125.681.554 kuna).

Prema izvješću Europske komisije, Hrvatska je 2006. po udjelu visokoobrazovanih bila u rangu s Austrijom, Mađarskom i Poljskom, a ispred Češke, Italije, Malte, Portugala, Rumunjske i Slovačke. Prema procjeni udjela visokoobrazovanih u dobi od 25. do 64. godine, temeljenoj na podacima Državnoga zavoda za statistiku, broj visokoobrazovanih u ovoj populaciji za 2008. iznosi 18,5 posto.

Uz nastavak ulaganja u sustav obrazovanja, Hrvatska će u 2011. postići razinu od 20 posto visokoobrazovanih. Raste i broj studenata i diplomanata. U odnosu na 2004. broj diplomiranih povećao se za preko 20 posto, dok se broj studenata povećao za više od 40 tisuća studenata, navodi, uz ostalo, Ministarstvo.

Pusić je na tribini kazala kako je 'kontinuirano smanjivanje financiranja hrvatskih sveučilišta iz proračuna' jedan od ključnih problema. 'U zemljama Europske unije 2010. za znanost i visoko obrazovanje izdvajalo se dva posto BDP-a, a u Hrvatskoj samo 0,60 posto BDP-a', rekla je. Zauzevši se za podizanje kvalitete hrvatskih visokoobrazovnih ustanova, kazala je kako su 'naša sveučilišta u svijetu na sramotno niskim mjestima'.