MATIJEVIĆ SLIČAN ZEMLJI

Marsov kamen nazvan po Hrvatu iznenadio znanstvenike

12.10.2012 u 15:02

Bionic
Reading

Prvi kamen koji je na Marsu dodirnuo i istražio rover Curiosity, nazvan po stručnjaku hrvatskog porijeka Jakeu Matijeviću, svojim je sastavom iznenadio znanstvenike

Analiza provedena pomoću dva instrumenta pokazala je da je 'Jake Matijevic' izgrađen od materijala koji su sličnog sastava kao neke neobične stijene u unutrašnjosti Zemlje.

'Ovaj je kamen sličnog kemijskog sastava kao vulkanske stijene na našem planetu', rekao je istraživač misije Edward Stolper s California Institute of Technology u Pasadeni. 'Na temelju samo jednog marsovskog kamena ove vrste teško je znati jesu li u njegovu nastanku bili uključeni isti procesi, međutim, smatram da je razumno početi razmišljati na takav način.'

Na Zemlji takvo kamenje obično nastaje u procesima u omotaču ispod kore u sporoj kristalizaciji magme relativno bogate vodom pod velikim tlakom.

Jake je prvi kamen koji je analiziran instrumentima Alpha Particle X-Ray Spectrometer (APXS) i Chemistry and Camera (ChemCam). Znanstvenici su očekivali da će biti običan komad bazalta, odnosno da neće imati neku posebnu znanstvenu vrijednost; namjeravali su na njemu samo testirati uređaje. Međutim, pokazalo se da je mnogo zanimljiviji.

'Ovakvo kamenje rašireno je na Zemlji na oceanskim otocima kao što su Havaji, Azuri i Sv. Helena te u zonama rasjeda kao što je Rio Grande. Dakle, nije uobičajen, ali je dobro poznat', rekao je Stolper.

Rover je Matijevića prvo iz daljine spalio laserom, a potom mu se približio kako bi obavio analizu spektrometrom APXS. Pokazalo se da je kamen pun elemenata kao što su natrij i kalij.

Od slijetanja u krater Gale na Marsu u kolovozu do danas Curiosity je prešao gotovo 500 metara. Trenutno se nalazi nedaleko od točke nazvane Glenelg na kojoj se sastaju tri različite vrste tla. NASA-ini stručnjaci smatraju da je to dobro mjesto za pokretanja pravih geoloških istraživanja. Curiosity bi trebao otkriti je li Gale ikada u povijesti imao uvjete koji su mogli omogućiti razvoj života. Zasada je već otkrio nakupine oblutaka koje je očito naplavila voda. Stručnjaci pretpostavljaju da je prije više milijardi godina kraterom tekla cijela mreža potoka i rijeka.