Bombardiranje iz svemira

Krateri na Mjesecu otkrivaju tajnu o povijesti Zemlje. Evo i kako

06.02.2019 u 09:34

Bionic
Reading

Znanstvenici su izračunali starost 111 lunarnih kratera promjera većeg od deset kilometara, formiranih tijekom posljednjih milijardu godina. Daljnjim mjerenjima otkrili su kako se proizvodnja velikih lunarnih kratera povećala za dva do tri puta u posljednjih 300 milijuna godina. Zašto?

Većina znanstvenika vjeruje da je količina kojom su meteoriti bombardirali površine Mjeseca i Zemlje konstantna u posljednje dvije do tri milijarde godina. A razumijevanje starosti kratera na Mjesecu može nam pomoći da bolje razumijemo naš planet jer je Zemlja dobila sličan broj udaraca.

Rijetkost mladih kratera na Zemlji, onih nastalih prije 300 do 600 milijuna godina, dosad se najčešće pripisivala eroziji i kretanju Zemljinih ploča koji su izbrisali tragove bombardiranja. No sad su stručnjaci, koristeći novu metodu za datiranje kratera na Mjesecu, utvrdili da je takvih kratera manje zbog niže stope bombardiranja u tom razdoblju. Zapravo, stopa bombardiranja porasla je za dva do tri puta u posljednjih 300 milijuna godina, izračunali su oni.

Mjesečeva površina služi kao vremenska kapsula koja nam pomaže da otkrijemo Zemljinu povijest. Na Mjesecu postoji na desetke tisuća kratera, a jedini način da se otkrije jusu li se promijenile stope bombardiranje je da se odredi starost svakog pojedinog kratera.

Bilježenje svakog kratera i promjena koje se se dogodile u i oko njega zahtijeva puno vremena. Stoga su znanstvenici počeli koristiti novu motodu, koristeći podatke o temperaturi koje prikuplja posebni instrument, takozvani Diviner Lunar Radiometer.

Povećana proizvodnja velikih lunarnih kratera

Ova metoda kreće od pretpostavke da velike lunarne stijene ostaju tople tijekom noći, dok sitne čestice pijeska, regoliti, brzo gube toplinu. Po sličnom principu razlikuju se stijene i pijesak na plaži. Tijekom dana velike stijene i pijesak su topli. Međutim, pijesak se hladi čim sunce zađe, dok stijene još dugo emitiraju akumuliranu toplinu.

Vodič za putnike kroz galaksiju

Karte za svemirski let trenutno su teško dostupne i skupe, ali postoje načini kako da se i vi ukrcate u raketu

Pogledaj galeriju

Znanstvenici su izračunali starost 111 lunarnih stjenovitih kratera promjera većeg od deset kilometara, formiranih tijekom posljednjih milijardu godina. Daljnjim mjerenjima otkrili su kako se proizvodnja velikih lunarnih kratera, onih čiji je promjer veći od 10 km, povećala za dva do tri puta u posljednjih 300 milijuna godina.

Odgovor leži u kimberlitnim cijevima

Slični procesi vrijede i za Zemlju. Dakle, manjak kratera nastalih u razdoblja između 290 i 650 milijuna godina nije posljedica tektonskih poremećaja i erozija tla. Kratera je iz togvremena manje jednostavno zato što je u to doba Zemlju pogodilo manje meteorita.

Povrda toj tezi pronađena je u takozvanim kimberlitnim cijevima. Riječ je o cijevima nalik mrkvi koje se protežu i nekoliko kilometara ispod površine i često se nalaze na mjestima na kojima se nalaze očuvani kratere. U tim su cijevima često iskapani dijamanti, što znanstvenicima pruža obilje informacija o njihovom položaju i stanju erozije.

Vega, jedan od najsjanijih zvijeda na nebu Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Zapisi pokazuju da kimberlitne cijevi nisu doživjele veliku eroziju od nastanka prije otprilike 650 milijuna godina.

Izumiranje dinosaura kao nusprodukt intenzivnog bombardiranja

Zašto se s vremenom povećala stopa bombardiranja Mjeseca i Zemlje, nije poznato. Neki smatraju da je nakon rasapa obitelji asteroida veća količina ostataka izašla iz asteroidnog pojasa i krenula prema našem području Sunčevog sustava. Manjak kratera starijih od 650 milijuna godina mogao bi biti posljedica erozije nastale u vrijeme kad je Zemlja bila zamrznuta kugla, dakle prije otprilike 650 milijuna godina.

Znanstvenici vjeruju da su rijetki krateri poput Chicxuluba, nastali kao posljedica udara koji su možda izazvali i izumiranje dinosaura, samo nusprodukt trenutne visoke stope bombardiranja. Ova nova otkrića mogla bi imati utjecaj na tumačenje evolucije u doba fanerozoika, dakle doba u kojem živimo, te događaja poput izumiranja jednih i evoluciju drugih vrsta.