Ako je vjerovati njegovim zagovornicima, web3 je sloboda, demokracija i vlasništvo — idealistička verzija weba izgrađena za korisnike. Postoje dva načina kako definirati web3. Jednostavan opis je da je to internet integriran u blockchain ili internet gdje su kriptovalute i NFT ugrađeni u platforme koje koristimo. Složeniji, ali specifičniji način razmišljanja o WEB3 je kao o internetu u vlasništvu korisnika, a integracija blockchain tehnologije trebala bi dovesti do egalitarnog interneta. Ako vam i dalje nije jasno o čemu pričamo, podsjetimo se ukratko onoga što je prethodilo današnjoj, trećoj iteraciji weba kakvog poznajemo.
Od WEBa 1.0 do WEBa 3.0 u manje od 30 godina
Prvi začeci Berners-Leejeve kreacije, poznate kao “WEB 1.0”, dogodili su se otprilike između 1990. i 2004. Uglavnom je bila riječ o statičnim web stranicama u vlasništvu tvrtki, a interakcija između korisnika bila je gotovo nepostojeća. Razdoblje “WEB 2.0” počelo je 2004. godine pojavom platformi društvenih medija. Umjesto samo za čitanje, web je evoluirao u opciju za čitanje i pisanje. Umjesto tvrtki koje pružaju sadržaj korisnicima, prevlast su preuzele platforme za dijeljenje sadržaja koji su generirali korisnici, koji su se uključivali u međusobnu interakciju. Web 2.0 zaslužan je i za model prihoda koji se temelji na oglašavanju. Iako su korisnici mogli stvarati sadržaj, nisu ga posjedovali niti imali koristi od njegove monetizacije. Premisu “WEB 3.0” skovao je suosnivač Ethereuma Gavin Wood nedugo nakon pokretanja Ethereuma 2014. Njegovim riječima, web zahtijeva previše povjerenja. To jest, većina weba koji ljudi danas poznaju i koriste oslanja se na povjerenje poklonjeno nekolicini privatnih tvrtki da djeluju u najboljem interesu javnosti. Trenutačni internet je u vlasništvu samo nekoliko kompanija ( od kojih najveće čine Facebook, Amazon i Google) što stvara e-feudalizam, u kojem se korisnici interneta muče na posjedima u vlasništvu šačice divovskih korporacija. Rješenje je web3, koji koristi decentraliziranu tehnologiju za uklanjanje posrednika.
Što je zapravo web3?
Web3 je naziv koji su neki tehnolozi dali ideji nove vrste internetske usluge koja je izgrađena korištenjem decentraliziranih blockchaina — sustava koje koriste kriptovalute poput Bitcoina i Ethera. Zagovornici predviđaju da će web3 poprimiti mnoge oblike, uključujući decentralizirane društvene mreže, videoigre koje nagrađuju igrače kripto valutama i NFT platforme koje omogućuju ljudima kupnju i prodaju dijelova digitalne kulture. Oni idealističniji kažu da će web3 transformirati internet kakvog poznajemo i uvesti novu digitalnu ekonomiju bez posrednika. Drugi vjeruju da je to distopijska vizija interneta koji se plaća za igru, u kojem svaka aktivnost i društvena interakcija postaju financijski instrument koji se može kupiti i prodati.
Bitcoin blockchain javna je knjiga aktivnosti bitcoin mreže. S obzirom na to da bitcoin nije u vlasništvu jedne tvrtke ili osobe, ne izdaje ga središnje tijelo poput središnje banke. Umjesto toga, on je decentraliziran i mrežu održava globalna grupa ljudi koji upravljaju specijaliziranim računalima. Blockchain je ključna tehnologija, a decentralizacija je temelj cijele ideje.
Kako web3 funkcionira?
Kada koristite platformu poput Facebooka ili Youtubea, vaše podatke prikupljaju, posjeduju i unovčavaju te tvrtke. U web3, vaši podaci su pohranjeni u vašem kripto novčaniku. U interakciju s aplikacijama i zajednicama na web3 ulazite putem svog novčanika, a svoje ćete podatke ponijeti sa sobom kada se odjavite. Teoretski, budući da posjedujete ove podatke, moći ćete odlučiti želite li ih unovčiti. Poput vlasništva podataka, privatnost je ugrađena u vaš novčanik, koji je ujedno vaš identitet, koji nije lako povezati s vašim pravim identitetom. Dakle, iako netko može vidjeti aktivnost vašeg novčanika, neće znati da je to vaš novčanik. Osim što posjedujete svoje podatke, u web3 možete posjedovati platformu kao kolektiv, koristeći tokene koji djeluju kao dionice u tvrtki. Decentralizirane autonomne organizacije omogućuju vam koordinaciju decentraliziranog vlasništva nad platformom i donošenje odluka o njezinoj budućnosti. Korisnici s tokenima glasuju o tome kako se resursi troše, a kôd automatski određuje ishod glasovanja.
Utopija ili izvjesna budućnost – web3 podijelio je mišljenja
Postoji dosta kritika među ključnim tehnološkim akterima kada je u pitanju web3. Elon Musk dao je nekoliko komentara na tu temu, uključujući izjavu da se “trenutačno više čini kao marketinška poštapalica nego stvarnost” uz omalovažavajući dodatak “Je li netko vidio web3? Ne mogu ga pronaći.” S druge strane, bivši izvršni direktor Twittera, Jack Dorsey, zapitao se hoće li web3 biti besplatan i otvoren kako se mnogi nadaju.
Drugima se ne sviđa činjenica da su izgrađeni na blockchainu, što ponekad može biti vrlo energetski intenzivno, pridonoseći emisiji ugljika i klimatskim promjenama. Primjerice, procjenjuje se da Bitcoin blockchain troši otprilike istu količinu energije kao cijela Finska. Osim filozofskih neslaganja, postoji neizvjesnost oko toga može li se pravi web3 stvarno tehnički postići. Kritičari tvrde da bi vrsta web3 utopije koju često opisuju zagovornici zahtijevala upravo onu vrstu centralizacije protiv koje se protivi. Tehnička prepreka za korištenje web3 mogućnosti trenutno je previsoka. Korisnici moraju razumjeti sigurnosne probleme i složenu tehničku dokumentaciju, kao i baratati neintuitivnim korisničkim sučeljima. Kad se nitko ne bi mogao blokirati s interneta, to bi u teoriji bilo egalitarno, no širenje štetnih dezinformacija i govora mržnje trebalo bi na neki način kontrolirati. Budući da je internet koji sada imamo već tako loš u kontroli ovih problema, teško je reći bi li web3 bio bolji ili lošiji, no zasad svakako ostaje tek neostvareni potencijal.