STRUČNJACI UPOZORAVAJU

Kada bismo uveli medicinski registar, kako bi se kralo?

10.08.2012 u 08:58

Bionic
Reading

Novi slučaj u kojem je otkriveno da je američki farmaceutski div Pfizer podmićivao hrvatske liječnike da promiču njegove proizvode otvorio je, među ostalim, i problem transparentnosti kliničkih ispitivanja u Hrvatskoj i u svijetu

Stručnjaci tvrde da su istraživanja nedvosmisleno pokazala da je transparentnost nužan preduvjet kvalitete kliničkih ispitivanja te djelotvornosti i sigurnosti novih lijekova. Dr. Ana Marušić, profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu, kaže da je transparentnost nužna kako bi se znalo da klinička ispitivanja uopće postoje, ali i koji je njihov ustroj i primarni cilj te koji su njihovi konačni rezultati.

'Primjerice, u SAD-u postoji zakonska obveza registracije ispitivanja i njihovih rezultata u nacionalnom registru, uz prijetnju visokim kaznama za svaki dan zakašnjenja', kaže Marušić koja smatra da javnost ključnih informacija nije važna samo zbog prevencije zloporabe, nego i dužnost prema ispitanicima koji nesebično riskiraju svoje živote kako bi pridonijeli razvoju boljih i uspješnijih lijekova.

Za razliku od velikog broja drugih zemalja koje su samostalno ili uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije razvile svoje registre, upozorava splitska znanstvenica, u Hrvatskoj ne znamo koliko ima kliničkih ispitivanja, gdje se provode ni tko su odgovorni istraživači, a tko sponzori. Hrvatska je, ističe, tek ove godine prvi puta objavila vrlo šturi popis odobrenih kliničkih ispitivanja na stranicama Ministarstva zdravlja, a još nema svoj registar, premda se još zakonskim odredbama iz 2007. i 2010. godine obvezala javno objaviti detalje o kliničkim ispitivanjima te voditi registar o njima.

O ispitivanjima u Hrvatskoj više se zna u SAD-u nego kod nas

'Mi smo na Medicinskom fakultetu u Splitu, u suradnji s američkim registrom, izradili hrvatsku inačicu registra kliničkih ispitivanja RegPok.hr i predložili ga Ministarstvu zdravstva kao jednostavnu i jeftinu informatičku implementaciju zakonskih odredbi. Premda je napravljen još 2010. godine, a 2011. dobio ovlaštenje tadašnjeg Ministarstva zdravstva da bude službeni hrvatski registar kliničkih ispitivanja, Ministarstvo ga do danas nije pokrenulo. Zbog toga više informacija o hrvatskim kliničkim ispitivanjima možemo naći u američkom registru, gdje farmaceutske tvrtke moraju registrirati sva ispitivanja na svim lokacijama u svijetu. Na današnji dan, u registru ClinicalTrials.gov ukupno je registrirana 481 studija u koju je uključena i Hrvatska, a trenutno su aktivne, tj. uključuju ispitanike, 104 studije', kaže naša sugovornica i ističe da ne zna zašto se s uvođenjem registra odugovlači.

Pohlepni liječnici stvaraju lošu sliku o medicini

Dr. Marušić ističe da pohlepni liječnici, koji su spremni prihvatiti mito farmaceutskih kompanija, pa im uvođenje registra nije u interesu, stvaraju lošu sliku o velikom broju liječnika koji svoj posao rade dobro i nesebično, ali i stvaraju nepovjerenje javnosti prema suvremenoj medicini.

Registar kliničkih ispitivanja, kaže, velikim bi dijelom otklonio to nepovjerenje jer bi bio koristan za bolesnike i njihove obitelji da vide koja su im ispitivanja dostupna u Hrvatskoj te da doznaju ime liječnika ili osobe kojoj se mogu javiti, a liječnicima bi koristio jer bi mogli u studiju probrati najprikladnije bolesnike za specifično istraživanje. Konačno, javnost, kao i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, imali bi uvida gdje se odvija pojedino istraživanje, koliko ispitanika ono planira uključiti, koji su sve zahvati i pregledi planirani te što je glavna mjera uspješnosti liječenja.

'I ovaj slučaj pokazuje da nije dovoljno samo donijeti zakone, nego da ih treba i provesti. Dok mi već dvije godine ne znamo kako pokrenuti registar, a imamo podatke i već pripremljenu bazu u koju te podatke treba staviti i otvoriti javnosti, druge zemlje već rade na rješavanju problema financijskih odnosa između liječnika i farmaceutskih tvrtki. U SAD-u će se, primjerice, od 2013. godine početi provoditi zakon (Physician Sunshine Act) kojim će tvrtke morati javno objaviti popis svih zdravstvenih radnika kojima su platile honorar ili dale poklon veći od 10 dolara. Kako se taj zakon odnosi na sve liječnike s kojima rade tvrtke registrirane u SAD-u, vjerojatno ćemo tamo prije naći iznose honorara koje dobivaju i hrvatski liječnici', istaknula je dr. Marušić.

Pomoćnik ministra zdravlja dr. Luka Vončina nedavno je objavio da Ministarstvo radi na tome da se formira registar, a nabava lijekova centralizira, kako bi se onemogućile ovakve i slične prakse, kako bi se sustav dugoročno uredio te kako bi se uštedjelo nabavom najpovoljnijih lijekova na veliko, međutim, kada će ove reforme zaživjeti, do završetka ovog teksta nismo uspjeli doznati.