NEMA RAZLOGA ZA PANIKU

Japanska havarija za ljude neće biti teška kao Černobil

Bionic
Reading

Iako je Japan danas podignuo razinu nuklearne opasnosti do maksimalne oznake sedam, hrvatski stručnjaci smatraju da kontaminacija neće ugroziti zdravlje stanovništva ni u Japanu niti u svijetu

Rangiranje opasnosti

Skala INES kojom se rangiraju nuklearni incidenti ima sedam nivoa, od 'bez značaja za sigurnost' do 'teška nesreća’ a koristi se kako bi se građane na brzi i učinkovit način informiralo o eventualnoj radijaciji u mjestu havarije. Tabela se koristi u svim incidentima u prijevozu, skladištenju ili korištenju nuklearnih sredstava. U slučaju Fukušime, japanska je vlada prvo kasnila s procjenama, a kada je konačno dala svoje mišljenje, tvrdila je da je riječ o havariji razine četiri, što je izazvalo prosvjede francuskih stručnjaka i vlade koja je havariju odmah označila brojem šest. Japan se odlučio za broj četiri jer je nesreća, po mišljenju tamošnjih stručnjaka, bila ispod razine havarije u američkoj centrali Three Mile Island (1979) koja je označena s pet. Američka havarija nije izazvala ljudske žrtve, ali je bitno pridonijela padu povjerenja u nuklearne centrale na Zapadu jer je imala velike ekonomske i ekološke posljedice. Japanske su vlasti razinom četiri označile i havariju u centrali Tokaimura 1999, kada je dvoje radnika poginulo, a 440 ljudi pretrpjelo štete zbog zračenja. Nedugo nakon francuskih kritika japanska je vlada podigla razinu opasnosti na pet, ali još nije pristala na razinu šest ('važan incident') koji je dosegnut dva puta u bivšem SSSR-u - u manje poznatoj eksploziji u centrali Kyshtym, u Mayaku, u Rusiji, 1957, kada je poginulo nekoliko stotina ljudi, što se tajilo gotovo 30 godina te u katastrofi u Černobilu, koja je 1986. dosegnula INES sedam.

Po stupnju opasnosti havarija u Fukušimi je sada izjednačena s onom u Černobilu 1986. i označena kao 'teška nesreća', međutim, japanske vlasti ističu da je do sada u zrak iscurilo oko 500.000 terabekerela zračenja što je 10 puta manje nego u Sovjetskom Savezu. Kriterij za tešku nesreću, odnosno sedmu razinu INES ljestvice, je ukupno ispuštanje od nekoliko desetaka tisuća terabekerela. Ipak, Japanci strahuju da bi ukupno zračenje, ako se istjecanje radioaktivnih materijala nastavi, moglo nadmašiti ono u Černobilu.

Japanske su vlasti jučer zonu obavezne evakuacije stanovnika proširile na još nekoliko mjesta izvan kruga od 20 kilometara.

Nuklearni fizičar Hironobu Unesaki sa Sveučilišta u Kyotu kaže da podizanje uzbune nije razlog za strah, da je ono rezultat procjene o ukupnim količinama zračenja te da nije izravno povezano s opasnostima po zdravlje. Ističe da je većina tog zračenja iscurila još u prvoj fazi krize.

'Promjena nije izravno povezana s posljedicama po okoliš ili zdravlje', rekao je Unesaki. 'Prema dostupnim podacima situacija je pod kontrolom, a podizanje razine uzbune ne znači da se istjecanje velikih količina i dalje nastavlja.'

Hrvatski nuklearni stručnjak dr. Zdenko Šimić, profesor na FER-u u Zagrebu, kaže da situacija u Japanu nije tako teška kao što je bila ona u Černobilu.

'Po najvažnijem pitanju – po broju stradalih i mogućem utjecaju na zdravlje ljudi, havarija u Fukušimi nije jednaka černobilskoj niti će to biti. Međutim, po ispuštenoj količini radioaktivnosti očito je postala usporediva jer je prema službenim informacijama iznos ukupne kontaminacije sada oko 10 posto ispuštene u Černobilu', rekao je dr. Šimić. 'Zahvaljujući ranoj evakuaciji, preventivnim mjerama i činjenici da se ispuštanje u Japanu odvija postupno kroz mjesec dana te da je polovica radioaktivnosti raspršena u Pacifik, utjecaj na zdravlje ljudi i dalje će biti zanemariv.'

Dr. Šimić ipak smatra da su japanske vlasti trebale dati više informacija o razvoju situacije i, što je još važnije, tražiti pomoć izvan kompanije TEPCO.

'Mislim da se ne radi o tome da nisu znali, već da je situacija i dalje kvazistabilna te da je najnovija ocjena ispuštanja kumulativni, a ne trenutni rezultat. Uvjeren sam da kontaminacija nije opasna čak ni za zdravlje Japanaca. Zahvaljujući evakuaciji i kontinuiranoj kontroli stanja mlijeka i svježe hrane, negativnih posljedica u smislu povećanja opasnosti od raka najvjerojatnije neće biti.

No utjecaj kontaminacije na okoliš teško je procijeniti jer nema dovoljno podataka. On će se moći utvrditi tek nakon što se detaljnije analizira iznos i vrsta kontaminacije. Većina stručnjaka naglašava da je apsolutno presudno koliko brzo se poduzimaju aktivnosti dekontaminacije. Pravovremena dekontaminacija osigurava da dugoživući izotopi ne prodru u tlo ili predmete odakle ih je teže ukloniti. Mislim da će ovu nesreću najviše obilježiti veličina prostora oko elektrane koja će ostati trajno nedostupna ljudima.

Nažalost, saniranje havarije traje već mjesec dana, odvija se vrlo sporo i uz veliko zagađenje. Nadajmo se da će stručnjaci što prije uspostaviti trajno hlađenje reaktora i bazena s istrošenim gorivom, da će zatvoriti sva eventualna curenja visoke radioaktivnosti i dekontaminirati elektranu. No nitko ne zna koliko će dugo to potrajati, pa još postoji opasnost da bude i gore, odnosno da se količina ispuštene radioaktivnosti u okoliš značajno poveća. Primjerice, nisam siguran je li vijest da u Fukušimi koriste automatizirane strojeve za čišćenje elektrane kojima upravljaju iz daljine razlog za olakšanje ili je odraz težine situacije', rekao je dr. Šimić.

Hrvatski Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost javlja da se na lokaciji Fukušima-Daiči u more i u zrak ispuštaju se sve manje količine radioaktivnog materijala.

'Mjerenja programa radiološkog nadzora okoliša koja se provode u RH, i mjerenja Sustava pravodobnog upozoravanja na nuklearnu nesreću i dalje ne ukazuju na povećanje koncentracije aktivnosti joda I-131 i cezija Cs-137, ni drugih radionuklida koji su pokazatelji ispuštanja iz nuklearnih postrojenja' stoji u priopćenju DZRNS.