Po zadnjim podacima objavljenim u utorak broj ljudi poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri porastao je na 753, objavila je agencija za katastrofe, a 504 osobe se još uvijek vode kao nestale. Ekolozi, borci za zaštitu okoliša, čak i indonezijska vlada, ukazali su na ulogu koju je gubitak šuma odigrao u bujičnim poplavama i klizištima koja su u sela nanijela bujice blata i ostavila bespomoćne stanovnike na krovovima njihovih domova.

Šume pomažu u apsorpciji oborina i stabiliziranju tla koje drži njihovo korijenje, a njihovo nepostojanje čini ista područja podložnijima bujičnim poplavama i klizištima. Indonezija je redovito među zemljama s najvećim godišnjim gubitkom šuma u svijetu. Rudarstvo, plantaže i požari uzrok su krčenja velikih područja bujne prašume u toj zemlji tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.

U 2024. godini je izgubljeno preko 240.000 hektara primarne šume, što je manje nego godinu prije, pokazala je analiza startupa za očuvanje prirode The TreeMap's Nusantara Atlas.

'Šume djeluju kao zaštitna barijera, pomalo poput spužve', pojasnio je David Gaveau, osnivač tvrtke The TreeMap. 'Najprije krošnja hvata dio kiše prije nego što stigne do tla, a potom korijenje pomaže stabilizaciji tla. Kada se šuma krči uzvodno kišnica brzo otječe u rijeke, stvarajući bujične poplave.'

Spriječiti krčenje šuma

Ekolozi i borci za zaštitu okoliša već dugo pozivaju vladu da bolje zaštite šume u zemlji, jer su one ključne za ponor ugljika, sustav koji upija više ugljika nego što ga emitira i na taj način iz atmosfere apsorbira ugljični dioksid koji zagrijava planet. Indonezijske su šume mjesto goleme bioraznolikosti. Ondje žive neke od najugroženijih vrsta na svijetu, među kojima su i orangutani. A nakon poplava, čak je i predsjednik države pozvao na akciju.

'Moramo uistinu spriječiti krčenje i uništavanje šuma', rekao je u petak predsjednik Prabowo Subianto kada su se počeli pojavljivati prvi znaci razmjera katastrofe. 'Zaštita naših šuma je ključna', istaknuo je. Poplave nisu rezultirale samo urušavanjem padina i snažnim bujicama blata, već su sa sobom donijele i trupce, što je potaknulo nagađanja o vezi između krčenja šuma i katastrofe.

Na plaži u Padangu AFP-ov novinar je zamijetio radnike odjevene u narančasta zaštitna odijela kako koriste motorne pile da bi razrezali goleme trupce razbacane po pijesku. Ministarstvo šumarstva navodno istražuje tvrdnje o ilegalnoj sječi u pogođenim područjima, a ministar šumarstva Raja Juli Antoni katastrofu je nazvao prilikom za 'procjenu naših politika'.

'Čini se da se njihalo između gospodarstva i ekologije previše zanjihalo prema gospodarstvu i da ga treba vratiti u središte', rekao je tijekom vikenda. To je poruka koju ekolozi u Indoneziji već dugo prenose.

U jednom od najteže pogođenih područja, Batang Toru, 'uzvodno posluje sedam tvrtki', rekla je Uli Arta Siagian, voditeljica kampanje za šume i plantaže za konzervacijsku skupinu Walhi. 'Postoji rudnik zlata koji je već 'počistio' oko 300 hektara šumskog pokrova... hidroelektrana Batang Toru prouzročila je gubitak 350 hektara šume', rekla je za AFP.

Postoji još jedan problem - veliki šumski prostori pretvoreni su u plantaže palmina ulja i sve to pridonosi povećanju naše ranjivosti, upozorila je Siagian. Gubitak šuma povećava rizik od velikih poplava jer se tlo ispire u rijeke, korita postaju plića smanjujući kapacitet vodnih putova pa ne uspijevaju apsorbirati iznenadne bujične nanose.

Potrebne je realizirati dvije stvari, dodao je Herry Purnomo, direktor Centra za međunarodna istraživanja šumarstva i svjetsku agrošumarsku djelatnost (CIFOR-ICRAF) i profesor na Sveučilištu IPB u Bogoru: 'Spriječiti i izbjegavati krčenje šuma te što prije prionuti obnovi.'