DOK ČEKAMO STARLINK

Evo što je novoga otkrio Elon Musk o svom projektu interneta iz svemira

17.05.2019 u 13:17

Bionic
Reading

Mreža satelita 'Starlink' mogla bi tvrtci SpaceX donositi između 30 i 50 milijardi američkih dolara prihoda godišnje, nada se njen osnivač i glavni direktor

Lansiranje rakete Falcon 9 u sklopu projekta 'Starlink', o čemu smo nedavno pisali, ponovno je odgođeno zbog dodatnih provjera sustava na satelitima koje se planira postaviti u orbitu. Dok čekate na novi termin, evo što je Elon Musk još podijelio o projektu koji bi trebao podići globalnu satelitsku internetsku mrežu najkasnije do 2027. godine.

U nosu rakete Falcon 9 nalazi se prvih 60 od gotovo 12 tisuća satelita, koliko bi ih trebalo biti postavljeno u idućih osam godina. Musk je već bio najavio kako ne očekuje da će sve poći kako treba. Sad je pojasnio: postoji mala mogućnost kako svi sateliti neće funkcionirati.

Kako bi Starlink trebao funkcionirati

Mreža 'Starlink' trebala bi riješiti dva problema modernog interneta: manjak sveprisutnih i cjenovno pristupačnih veza te kašnjenje (lag) između udaljenih lokacija. Tvrtka SpaceX bi prema Muskovoj procjeni, uspije li riješiti ove probleme, mogla ostvarivati između 30 i 50 milijardi američkih dolara prihoda svake godine zahvaljujući 'Starlinku'.

Naime, internet je - najjednostavnije rečeno - niz povezanih računala. Pružateljima usluge pristupa internetu plaćamo kako bi preusmjeravali naše podatke prema drugim uređajima i obrnuto. Ogromna količina tih podataka putuje bljeskovima svjetlosti u optičkim kabelima. Više paketa informacija može dalje stići s jačim signalom nego što bi to bio slučaj s električnim signalima poslanima kroz metalne žice.

Ali, optika je prilično skupa i zahtjevna za postavljanje. Naročito kad treba povezati dvije lokacije na suprotnim krajevima Zemlje. Čak i u okviru iste države izravna linija između dvije lokacije je rijetkost. Uz to, zbog korištenja podzemnih kabela brojna su područja slabo povezana.

Kabeli također imaju i ograničenje brzine kojom mogu prenositi podatke. Svjetlo se kroz vakum svemira kreće oko 47 posto brže nego kroz optički kabel. To se ne osjeti u svakodnevnom surfanju, ali kašnjenje postaje primjetno pri video-konferencijama na velikim udaljenostima i glasovnim pozivima putem weba.

Vrlo blizu Zemlji

Podaci poslani putem postojećih satelita su među najsporijima, zato što se oni uglavnom nalaze u geostacionarnoj orbiti na visini od 35.786 kilometara. Dovoljno za više od pola sekunde kašnjenja.

Kašnjenje signala najveće probleme stvara financijskim institucijama i tržištima, na kojima se u djeliću sekunde trguje milijardama dolara. Brža veza otvara mogućnost brže reakcije i manjih gubitaka pri trgovanju. SpaceX želi ukloniti to kašnjenje i ujedno ponuditi pristup internetu praktično bilo gdje u svijetu.

U veljači prošle godine lansirali su prva dva prototipa za mrežu satelita 'Starlink', nazvana Tintin-A i Tintin-B, kako bi testirali temeljni koncept i unaprijedili dizajn satelita. 60 satelita u prvoj rundi, koja upravo čeka lansiranje, vrlo će se sporo okretati oko svoje osi u mikrogravitaciji. Do konačne pozicije u orbiti, na visini do 550 kilometara, doći će pomoću potisnika Hall (s ionskim motorima). Bit će 65 bliže Zemlji nego sadašnji sateliti, pa će i kašnjenje biti manje.

ASTRONOMIJA

Turistički vodič kroz Sunčev sustav: Venera

Pogledaj galeriju

Mreža će se stalno prilagođavati kako bi osigurala što bolju kvalitetu prijenosa podataka. Procjenjuje se kako će prosječan povratni put podataka od New Yorka do Londona imati 15 posto manje kašnjenja u usporedbi s optičkim kabelima i 40 posto u usporedbi s internetom općenito.

Najveća poboljšanja osjetit će se u prijenosu podataka na velikim udaljenostima. Na kraćima će optika i dalje biti brža.

Naglasak će isprva biti na poveznicama na smjeru istok-zapad. Oko 2.800 satelita bit će postavljeno na visini od 1.100 do 1.325 km iznad Zemlje, 7.500 će ih biti postavljeno na oko 338 km iznad Zemlje, dok će neki završiti iznad Zemljinih polova kako bi se bolje pokrili smjer sjever-jug i Aljaska.

Prvi sateliti neće koristiti laserske međupoveznice već će biti povezani sa Zemljom. No, kasnije će u orbitu biti poslani oni koji će podatke na površinu Zemlje slati laserima skoro pa brzinom svjetlosti. Pratit će ih šačica antena, putem koje će njima i upravljati .

Najveća korist - financijašima

U budućnosti ćemo se, najavio je Musk, sa 'Starlinkom' povezivati terminalima nalik pizzi koji će koštati oko 200 američkih dolara i koji mogu hvatati signal bez pokretnih dijelova. Bit će ih moguće postaviti na brodove, zrakoplove, pa i na krov automobila. SpaceX je već od američkog regulatornog tijela Federal Communications Commision (FCC) zatražio sredstva za gradnju milijun malih zemaljskih postaja.

mladi i genijalni

Pogledajte koliko su godina imali osnivači najvećih internetskih kompanija kad su pokretali svoje poslove

Pogledaj galeriju

Pola od najviše 4.400 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti trebalo bi biti postavljeno do 2024. godine. Kako bi ostvario plan o gotovo 12 tisuća satelita do 2027. godine, SpaceX mora u prosjeku mjesečno poslati oko 120 satelita Starlink u orbitu.

Ako SpaceX ne uspije ispoštovati krajnji rok FCC može zamrznuti maksimalni broj satelita koje ta tvrtka ima u orbiti. Uz to, sateliti bi trebali trajati do pet godina, pa će ih po isteku roka trajanja trebati zamijeniti. Stoga je moguće kako će rakete Falcon 9 razmjerno brzo zamijeniti Starship, ogromni sustav za lansiranje koji je još uvijek u razvoju, a koji bi u orbitu mogao poslati na stotine satelita za desetinu cijene jednog lansiranja Falcona 9.

Ipak, obični korisnici neće imati puno koristi od 'Starlinka' zbog ograničenog kapaciteta. Svaki satelit može podržati oko 1.100 korisnika koji vrte streaming videa razlučivosti 4K odjednom. Nakon što se prvih 1.600 nađe u orbiti ni u jednom trenutku ih neće biti više od šest ili sedam dostupnih na određenoj lokaciji.

Hoće li Starlink stvoriti novu hrpu svemirskog smeća?

Ogroman broj novih satelita u orbiti svakako znači i povećani rizik od svemirskog smeća koje može oštetiti druge letjelice. Zbog iznimno velikih brzina kretanja čak je i vrlo mali komad metala dovoljan za uništenje satelita. Zbog toga je svaki satelit opremljen potisnicima koji ga mogu usmjeriti prema Zemlji, gdje će sagorjeti pri ulasku u atmosferu ili se razbiti pri udaru o površinu po isteku jedne do pet godina.

Musk je istaknuo kako će svaki satelit u projektu 'Starlink' biti dodan u NORAD-ovu bazu podataka za praćenje svemirskih krhotina. Svaka letjelica će koristiti umjetnu inteligenciju i potisnike kako bi izbjegla sudare s poznatim komadima svemirskog smeća, piše Business Insider.