teški simptomi

Dugačak je popis posljedica Covida-19 koje brinu znanstvenike, a među njima je i - moždana magla

03.08.2020 u 13:23

Bionic
Reading

Popis dugotrajnih simptoma Covida-19 duži je i raznovrsniji no što je većina liječnika mogla i zamisliti; od umora i ubrzanog rada srca, do maglovitog razmišljanja, trajnog gubitka mirisa, ali i, čini se trajnih, oštećenja srca, pluća, bubrega i mozga

Dok u neuronskom laboratoriju Atene Akrami na University College London istražuju kako mozak organizira naučene podatke, ona se kod kuće se bori s posljedicama Covida-19. Misli su joj mutne, a zglobovi i mišići bolni. Još nedavno je išla u teretanu tri puta tjedno, a otkako joj je otkriven koronavirus njena se fizička aktivnost svodi na hodanje od kreveta do kauča, eventualno do kuhinje.

Prvi simptomi bili su kao iz udžbenika za COVID-19: vrućica i kašalj, kratki dah, bolovi u prsima, umor... Prošli su tjedni, a simptomi je ne napuštaju. Ona je ni na nebu ni na zemlji; niti je dovoljno bolesna da bi je poslali u bolnicu, niti je dovoljno zdrava da bi se vratila na posao.

Popis dugotrajnih simptoma Covida-19 duži je i raznovrsniji no što je većina liječnika mogla i zamisliti; od umora i ubrzanog rada srca, do maglovitog razmišljanja, trajnog gubitka mirisa, ali i, čini se trajnih, oštećenja srca, pluća, bubrega i mozga.

Vjerojatnost da pacijent razvije trajne simptome teško je utvrditi, jer različite studije prate različite ishode u različitim vremenima. U Italiji su tako otkrili da se 87 posto hospitaliziranih pacijenta s posljedicama Covida-19 suočava i dva mjeseca nakon pojave simptoma.

Podaci iz Studije simptoma koja je obradila podatke iz SAD-a, Velike Britanije i Švedske sugerira da se sporo oporavlja između deset i 15 posto oboljelih, uključujući i neke 'blage' slučajeve. Pandemija traje tek nešto više od pola godine i nitko ne zna koliko će takvi simptomi potrajati i hoće li COVID-19 potaknuti pojavu kroničnih bolesti.

Britanci su stoga pokrenuli opsežnu studiju koja će 10.000 pacijenata, oboljelih od Covida-19, pratiti najmanje godinu dana, a ustreba li istraživanje će se protegnuti i na sljedećih 25 godina, ovisno o rezultatima. Istraživači se nadaju da će bolje razumjeti posljedice bolesti, otkriti rizične skupine i načine mogućeg liječenja.

Poznato je da SARS-CoV-2 koristi spike protein na svojoj površini da se prilijepi za ACE2 receptore na plućima, srcu, crijevima, bubrezima, krvnim žilama, živčanom sustavu... Virus također može izazvati i dramatične upalne reakcije u mozgu.

Temeljem iskustava s drugim virusima, liječnici mogu ekstrapolirati i predvidjeti potencijalne dugoročne učinke Covida-19, kaže Jeffrey Goldberger, šef kardiologije na Sveučilištu u Miamiju. Poput SARS-CoV-2, i neki drugi virusi, poput Epstein-Barra, mogu oštetiti srčano tkivo.

'Imamo epidemiju teških, kroničnih bolesti koje prate COVID-19', upozorava Michael Marks, stručnjak za zarazne bolesti na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.

Mnogi su se liječnici plašili da bi virus mogao izazvati trajno oštećenje pluća jer upravo to čine druga dva druga koronavirusa, odgovorna za SARS i MERS. Istraživanje je pokazalo da neki posljedice osjećaju i 15 godina nakon infekcije koronavirusom. Znanstvenici su stoga očekivali da će i nakon Covida-19 naići na tipična dugoročna oštećenja poput smanjene funkcije pluća ili smanjene sposobnosti vježbanja. No, rezultati su iznenađujući...

COVID-19 može imati dugoročne učinke na mozak i um Izvor: Društvene mreže / Autor: WGN News

'COVID-19 je u pravilu blaža bolest', tvrdi Ali Gholamrezanezhad, radiolog s Medicinskog fakulteta u Kecku na Sveučilištu Južna Kalifornija. On je proučio stotine nalaza da bi zaključio kako COVID-19 razara pluća manje dosljedno i agresivno nego SARS. S druge strane, popis komplikacija povezanih s Covidom-19 stalno se širi.

'Iako je riječ o jednom virusu, on može uzrokovati razne vrste bolesti', kaže Akiko Iwasaki, imunolog sa sveučilišta Yale koji proučava dugotrajne učinke na imunološki sustav.

Virus napada srce na više načina. Izravna invazija može oštetiti i uništiti srčane stanice. Jaka upala može utjecati na rad srca. Virus može prigušiti funkciju ACE2 receptora koji pomažu u zaštiti srčanih stanica i razgradnji angiotenzina II, hormona koji povećava krvni tlak. Stres od borbe protiv virusa može ubrzati oslobađanje adrenalina i epinefrina, što također može štetno djelovati na srce.

Istraživače posebno brine krvni enzim troponin koji je povišen u 20 do 30 posto hospitaliziranih bolesnika s COVID-19. Razina tog troponina raste u nebo tijekom srčanog udara. Nekim pacijentima sa srčanim problemima izazvanim koronavirusom pomažu jednostavni tretmani lijekovima za snižavanje kolesterola, aspirina ili beta blokatora. No ne svima...

Nepravilan rad srca otkriven je kod 78 posto oboljelih od Covida-19 koji su pregledani desetak tjedana nakon razbolijevanja. Mnogi sudionici studije prethodno su bili zdravi, navode autori studije objavljene u JAMA Cardiology. Izgleda da su puno manji rizici da će tragovi bolesti ostaviti ožiljke na plućima. Čini se da ožiljci najvjerojatnije prate osnovnu bolest pluća, hipertenziju, pretilost i druga stanja. Oštećenja su vidljiva i kod ljudi koji su tjednima bili priključeni na respiratore.

Ugrožen je i živčani sustav. Teške komplikacije relativno su rijetke, ali nisu ograničene samo na one koje su bili jako bolesni. virus čine kritično bolesnim. U znanstvenom časopisu Brain opisana su 43 slučaja neuroloških komplikacija, od encefalitisa do upale bijele tvari, komponente centralnog nervnog sistema, u mozgu i površno kičmene moždine.

Žena s Covidom-19 razvila je rijetko stanje u mozgu Izvor: Društvene mreže / Autor: LiveScience

Uočen je i niz slučajeva poput onog profesorice Akrami, ljudi koji se i dalje ne osjećaju dobro, bez obzira na dobre nalaze. Neki neurolozi i pacijenti taj fenomen opisuju kao 'moždanu maglu' ili 'zamućenost mozga' .

Najčešći i najdugotrajniji simptom bio je i ostao umor; sve se češće govori o sindromu kroničnog umora. Posebno zabrinjava velik broj do jučer mladih, zdravih, aktivnih ljudi koji nakon infekcije osjećaju dugotrajne posljedice. Liječnici sad pokušavaju liječiti posljedice i otkriti uzroke tog stanja.

Područja istraživanja su ogromna, od skeniranja pluća, preko prekapanja po zdravstvenim kartonima do analize tretmana u akutnoj fazi bolesti i njihovog utjecaja na razvoj bolesti. Koriste se i razne aplikacije putem kojih se gomilaju različiti podaci. No, ni njima se ne smije slijepo vjerovati. Jer, kako kaže Andrew Chan, epidemiolog i liječnik s Harvardove medicinske škole, pitanje je tko se uopće služi aplikacijama. Oni teško bolesni sigurno ne, piše Science.