Hrvatske epidemiološke službe dosad su zabilježile dva autohtona slučaja obolijevanja te 15 slučajeva ljudi koji su nedavno bili inficirani, piše u izvješću koje je jučer objavio medicinski časopis Eurosurveillance.

Zavod za javno zdravstvo osim toga je od 2007. do danas registrirao šest uvezenih slučajeva groznice. Svi oboljeli osim jedne osobe bili su Hrvati koji su boravili u područjima u kojima je ona endemska - u Jugoistočnoj Aziji ili Južnoj Americi.

Virus se prenosi isključivo preko komaraca, i to ponajprije vrste Aedes aegypti, ali i nešto rjeđe preko tzv. tigrastog komarca Aedes albopictus. Tigrasti (ili azijski) komarac prvi je put u Hrvatskoj otkriven 2004. godine kraj Zagreba, no kako vrlo agresivno potiskuje domaću vrstu, ubrzo se proširio duž cijele Jadranske obale od Istre do Dubrovnika, gdje se trajno nastanio. Virus se širi u sezoni razmnožavanja komaraca za toplog vremena.

Dr. Ante Beus, ravnatelj Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, potvrdio je da se denga groznica udomaćila.

'Prvi slučaj koji smo zabilježili 2007. bilo je obolijevanje jedne Španjolke iz Barcelone u Dubrovniku koja je prije dolaska u Hrvatsku duže vrijeme boravila u Indiji. Nju smo čak helikopterom prebacivali iz Dubrovnika u Zagreb jer nismo znali o čemu je riječ – je li možda ebola. Slali smo krv na analizu u Sloveniju, a kada je utvrđeno da ima teži oblik denga groznice s krvarenjem, tražili smo da se u Barcelonu vrati posebnim zrakoplovom. Sve vrijeme oko nje smo zrak prskali sprejevima protiv komaraca.

No lani je prvi put zabilježen slučaj autohtone infekcije na Pelješcu. Nijemci su nam javili da ju je dobio jedan njihov turist tijekom boravka u Hrvatskoj. Nasreću, osim Španjolke, svi su ostali pacijenti oboljeli od blagih oblika koje karakteriziraju visoke temperature, osip, glavobolje i bolovi u mišićima. Teški oblik izaziva hemoragijsku groznicu, krvarenje, a ponekad i smrt', objasnio je dr. Beus.

Simtomi i prevencija

Denga groznicu izazivaju četiri tipa virusa iz porodice flavivirusa (Flaviviridae). Infekcija svakim od njih uglavnom stvara doživotni imunitet, međutim, prebolijevanje je tek kratkotrajna zaštita od drugih tipova. Inkubacija traje od tri do 14 dana. Bolest karakerizira nagli početak s glavoboljom, vrućicom, općom slabošću, izrazito jakim bolovima u zglobovima i mišićima, povećanim limfnim čvorovima i osipom koji se javlja s drugim porastom temperature nakon afebrilnog razdoblja. Katkad se mogu javiti i jaka krvarenja. Cjepivo zasad ne postoji. Najbolja zaštita su repelenti i odjeća s dugim rukavima i nogavicama, a prevencija izbjegavanje ustajalih voda.

'Ljudima preporučujemo da se ne zadržavaju uz ustajale vode u kojima se razmnožavaju komarci. To mogu biti i manje površine kao što su lokvice vode na trajektima ili u teglama za cvijeće. Ljude treba educirati da ne drže rezervoare vode oko kuće, da ih izliju čim ih primijete. Prskanje otrova protiv komaraca, nažalost, nije se pokazalo naročito uspješnim', rekao je dr. Beus.