Klimatske su promjene, čini se, visoko na popisu prioriteta za tehnološke milijardere poput Elona Muska, Jeffa Bezosa i Billa Gatesa. Ali fokusiraju li doista svoje djelovanje na područja u kojima mogu postići najbolje rezultate?

Spomenuti trojac najbogatiji je u svijetu tehnologije i među pet najbogatijih ljudi na svijetu. Sva trojica nastoje razviti nove tehnologije za smanjivanje emisija ugljik-dioksida.

Sva trojica vjeruju da će tehnologija odigrati ključnu ulogu u smanjenju utjecaja klimatskih promjena. Musk se usredotočio na financiranje tehnologija izvlačenja ugljika iz atmosfere, Gates je glasan zagovornik nuklearne tehnologije dok je Bezos pokrenuo zakladu nazvanu Bezos Earth fund, vrijednu deset milijardi američkih dolara.

No kritičari upozoravaju da se pristupi koje su odabrali oslanjanju na tehnologiju kako bi se inovacijama riješili tehnologije.

Pristup Iron Mana

Recimo, glavni izvršni direktor tražilice Ecosia Christian Kroll, piše CNBC, nazvao je to 'pristupom Iron Mana' i upozorio da bi Bezosu, Gatesu i Musku bilo pametnije saditi drveće.

'Sadnja drveća besplatno donosi puno toga što je korisno. Osim što drveće veže ugljik iz atmosfere, također igra važnu ulogu u nastanku plodnog tla, povećanju bioraznolikosti i očuvanju hidrološkog ciklusa', naglasio je Kroll.

Njegova tvrtka donira 80 posto zarade organizacijama, njih više od 60, koje se bave pošumljavanjem. Dosad su posadili više od 123 milijuna stabala, mahom u zemljama u razvoju.

Kroll također smatra da bi status milijardera trebao biti dodijeljen tek kad netko ukloni milijardu tona ugljik-dioksida iz atmosfere.

Razine emisija ugljik-dioksida u posljednjih sto godina drastično su porasle na globalnoj razini, što je dovelo do globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena.

Stabla su najučinkovitiji poznat oblik zarobljavanja ugljik-dioksida iz atmosfere. Neka od njih mogu upiti do 103 tone ugljika na površini manjoj od pola hektara. Čak 12 od ukupno 20 rješenja klimatske krize povezana su s poljoprivredom ili šumama.

Potencijalno ogroman pozitivan učinak

Prema Bloombergu, Bezos vrijedi 197 milijardi američkih dolara, Musk 181 milijardu, a Gates 145 milijardi.

Kad bi Bezos, Gates i Musk preusmjerili barem dio sredstava u pošumljavanje, to bi moglo imati ogroman pozitivan učinak.

Musk je u siječnju ove godine obećao izdvojiti sto milijuna američkih dolara za nove tehnologije izvlačenja ugljika iz atmosfere ili smanjenja emisija iz tvornica i elektrana. Usporedbe radi, 2019. godine dao je milijun dolara youtuberu Jimmyju Donaldsonu za projekt pošumljavanja ukupno vrijedan 20 milijuna dolara.

Iako se bavi proizvodnjom električnih vozila, Musk je kritiziran zbog svoje sklonosti kriptovaluti bitkoinu, čija je proizvodnja među najvećim izvorima emisija ugljik-dioksida.

Gates je 2008. godine pokrenuo tvrtku TerraPower s ciljem razvoja potpuno funkcionalnog naprednog nuklearnog reaktora.

U svojoj novoj knjizi 'How to avoid a climate disaster' izrazio je skepsu u učinkovitost sadnje drveća kad je zaustavljanje klimatskih promjena u pitanju i naveo da bi najučinkovitije bilo zaustaviti sječu šuma.

Bezosova zaklada već je dodijelila sredstva znanstvenicima, nevladinim organizacijama, aktivistima i privatnom sektoru, među kojima su i oni koji se bave pošumljavanjem. No njegova tvrtka Amazon kritizirana je zbog povećanja zagađenja i prekomjernog korištenja kartona pri pakiranju proizvoda.