SVE O SPORNIM PITANJIMA

Bi li Hektorović i Marulić znali ove odgovore?

28.05.2012 u 15:54

Bionic
Reading

Nakon prvog dana državne mature, brojni učenici, osobito oni iz strukovnih škola, požalili su se da pitanja nisu bila prilagođena njihovom programu, da su bila preteška ili pak da su imala više mogućih odgovora

Budući da je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja danas objavio sporne testove, potražili smo najčešće isticana dvojbena pitanja i točne odgovore na njih.

1) Jedna od najučestalijih pritužbi bila je da se u testu koristilo više tekstova na dijalektu koji su mnogima bili nerazumljivi. Jedan od takvih bio je 'Oproštaj' Tina Ujevića na staročakavskom. Procijenite sami koliko je razumljiva ova pjesma te biste li na temelju nje bili sposobni odgovoriti na sljedeća pitanja:

1. U čije ime pjeva lirski subjekt?
A. u ime splitskih začinjavaca
B. u ime hrvatskih pomoraca
C. u ime svih krivovjeraca
D. u ime mladih pjesnika

2. Zašto lirski subjekt priziva Marka Marulića?
A. da bi ismijao tradicionalne pjesnike
B. da bi istaknuo važnost domoljublja
C. da bi pokazao poštovanje tradicije
D. da bi opomenuo nevjernike

Ovdi usrid luke naša mlada plavca
Uzdvigla je jidra voljna, smina i nova.
I hoteća pojti putom svojeg plova
Gre prez kog vojvode al zakonodavca.
Budi da smo virni krivovirna pravca,
Ništar manje čtimo (kako i zemlja ova)
‒ Ki va verskih libar množ harvacki skova ‒
Marulića Marka, splitskog začinjavca.
U lipom jeziku, gdi „ča” slaje zvoni,
Mi dobročasimo garb slovućeg greba
I tokoj ti napis dijački i stari.
Zbogom, o Marule! Pojti ćemo, poni
Žaju imimo velu sunčenoga neba:
Korugva nam ćuhta; gremo, mi puntari!

Točni odgovori na prva dva pitanja su D i C.

2) Učenici su se žalili i na nerazumljivost teksta 'Ribanje i ribarsko prigovaranje' Petra Hektorovića, no posebno na pitanje koliko je ribara bilo u čamcu. Izračunajte sami.

Li ne hteć u meni skratit mudrih svȉta
Koji su hvaljeni po svit mnoga lita,
Premda se slab čuju, odlučih za tri dni
Da kudgod putuju, neka me doma nȋ.
Ter za spunit želju najdoh dva ribara 45
(Istinu ti velju) najbolja od Hvara,
Paskoja jednoga, dobra muža i prava,
Nikolu drugoga, mlada i gizdava.
Jedan se Debelja, drugi Zet naziva,
Kim je plav postelja kad litnji lov biva, 50
I uho blazina, a kad je žešći znoj,
Pitje dobra vina sarcu mir i pokoj.
Činih da plav sprave i arbor i jidro
I vesla da stave i timun i sidro,
I mriže tankoga tega kȇ padaju 55
Der do dna morskoga i putom plivaju,
I na to ubranu travu gorske paše
Ličminom vezanu da se ribe straše,
Kopitnjak i osti i luča zametaj
S kim će ribe bosti večer vozeć uz kraj. 60
Još Paskoj dovede sina za potribe
Koji š njim prisede da buca na ribe.

Pitanje br. 7: Koliko je putnika u plovilu?
A. dva
B. tri
C. četiri
D. pet

Ovdje se, po mnogima, kao logičan odgovor nametao B, no točan odgovor je zapravo C.

3) Neki su smatrali da ni pitanje vezano uz Voltaireov 'Candide' nema jednoznačan odgovor.

U zamku gospodina baruna Thunder-ten-tronckha, u Vestfaliji, živio je jedan mladi dječak, kome je priroda bila dala najblaže navike. Duša mu se na licu ogledala. Rasuđivao je prilično zdravo i vrlo jednostavno; zato su ga, mislim, i zvali Candide. Stare su kućne sluge naslućivale, da je sin sestre gospodina baruna i nekoga dobrog i poštenog vlastelina iz susjedstva, za koga se ta djevojka nije nikad htjela udati, jer je mogao nabrojiti samo sedamdeset i jedno koljeno; ostatak njegova genealoškog stabla uništio je zub vremena.

Pitanje 21: Kakvim je tonom napisan polazni tekst?

A. idiličnim
B. ironičnim
C. sarkastičnim
D. uzvišenim

U ovom zadatku neki su učenici dvojili između A i B, no točan odgovor je B.

4) U Sofoklovu tekstu nije im bio jasan razlog zbog kojeg je kralj Edip potražio proročicu.

EDIP: Tiresijo, ti znadeš sve što javno je 300
I tajno, što li nà nebu i zemlji svoj,
Pa zato, premda nè vidiš, razabireš
Od kakve boljke strada grad. U tebi tek
Mi spas i pomoć, gospodaru, tražimo.
Jer Feba, ako nè čuješ od glasnika, 305
Mi pitali smo, a on je odvratio
Da spas nam jedini je od te bolesti
Za ubojice Laja ako doznamo
Pa smaknemo ih il’ iz zemlje prognamo.
Ti zato ne uskrati znaka ptičjega 310
Ni drugi, ako znadeš, put proricanja,
Već spasi grad i sebe, spasi mene ti
I spasi sve što mrtvac je okaljao!
U tebi nam je spas, a trud je najljepši
Kad čovjeku koristit nečim umiješ. 315
TIRESIJA: Jao, jao, sramota je kad pamet pametnu
Ne kòristi. Ta to sam dobro znao ja,
Al’ s uma smetnuh. Ne bih amo došao.
EDIP: A što je? Kako l’ došo si malòdušan!
TIRESIJA: Daj kući pusti me, jer ako poslušaš, 320
Ti tvoje, ja ću moje trpjet najlakše.

31. Zašto Edip moli Tiresiju za pomoć?
A. da mu otkrije kako prognati ubojice iz grada
B. da mu otkrije kakva je nesreća napala grad
C. da mu otkrije tko je ubojica kralja Laja
D. da mu otkrije božanske tajne

Ovdje su učenici mislili da bi više odgovora moglo biti točno, no ispravan odgovor je C.

5) Bilo je i pitanja bez teksta koja su se učenicima učinila teškim jer nisu znali što su zadani pojmovi.

71. Koje je ime oronim?

A. Dilj-gora
B. Gorski kotar
C. Ravna Gora
D. Slavonski Brod

Što je oronim? Oronimi su imena gora i uzvisina, a točan odgovor je A.

6) 44. U kojim je stihovima pjesnik uporabio simploku?
A. ... kad prevratom ću smjelim oboriti Bastilju,
Bastilju sviju kriza: moj mozak! Moj mozak!
B. Djedi vaši rodiše se tudijer,
Oci vaši rodiše se tudijer
C. Jedna i druga mene mami,
Jedna i druga meni omili.
D. Otkud zlato, koji ruha neima?
Otkud zlato, koji kruha neima?

Za odgovor na ovo pitanje trebalo je prije svega znati što je simploka. Simploka (simploha) je glasovna figura koja ujedinjuje anaforu i epiforu, dakle, riječi se ponavljaju i na početku i na kraju stihova, a točan odgovor je D.

7) U testu za osnovnu razinu učenicima je bilo sporno pitanje koje je boje Juditin prsten u istoimenoj pjesmi Marka Marulića.

Splete glavu kosom, vitice postavi,
kontuš s urehom svom vazam na se stavi.
S ošvom ruke spravi, uši s ušerezmi,
na nogah napravi čizmice s podvezmi.
S urehami tezmi, ča mi je viditi, 85
dostojna bi s knezmi na sagu siditi;
i jošće hoditi na pir s kraljicami
i čtovana biti meu banicami.
Zlatimi žicami sjahu se poplitci,
a trepetljicami zvonjahu uvitci; 90
stahu zlati cvitci po svioni sviti,
razlici, ne ritci po skutih pirliti,
svitlo čarljeniti ja rubin na parstih,
cafir se modriti, bilit na rukavih
biser i na bustih, i sve od zlatih plas 95
sjati se na bedrih prehitro kovan pas.

15. Koje je boje prsten na Juditinoj ruci?
A. bijele
B. crvene
C. modre
D. zlatne

Točan odgovor je B (svitlo čarljeniti ja rubin na parstih), mada su neki učenici mislili da bi i modra i bijela mogle biti u igri.