POVIJESNA NEPRAVDA

BBC: Zašto Tesla nije slavan kao Einstein ili Edison?

10.07.2013 u 12:52

Bionic
Reading

Nakon što su obožavatelji Nikole Tesla iz cijeloga svijeta nedavno u rekordnom vremenu od 10-ak dana uspjeli prikupiti dovoljno novca – više od milijun dolara - za kupnju laboratorija koji je genijalac iz Smiljana izgradio kraj New Yorka, kolumnist BBC-ja Tom de Castella postavio je zanimljivo pitanje: 'Zašto toliko malo ljudi zna za ovog velikog izumitelja?'

'Tesla je manje slavan od Einsteina. Manje je slavan od Leonarda i nedvojbeno je manje slavan od Stephena Hawkinga', piše Castella i dodaje: 'Što je najgore za njegove fanove, čak je mnogo manje slavan od svojeg glavnog suparnika Thomasa Edisona.'

Autor ističe da je Tesla, koji je rođen u Smiljanu u današnjoj Hrvatskoj u srpskoj obitelji, izumitelj višefaznog sustava izmjenične struje na kojem danas počiva opskrba električnom energijom u cijelom svijetu; razvio je radijsku kontrolu uređaja, istraživao bežični prijenos energije i konstruirao prvu hidrocentralu na slapovima Nijagare. 'Tesla je bio pobjednik u Ratu struja – borbi između Georgea Westinghousea i Thomasa Edisona koja je trebala odlučiti hoće li se za prijenos električne energije koristiti izmjenična ili istosmjerna struja. Međutim, vrijeme kasnije nije bilo na strani Tesle', kazao je De Castella.

Ekscentrični svetac geekova

Tesla je, kaže, bio ekscentrik, osobito u poznijim godinama života. Vjerovao je da celibat jača mozak, mislio je da komunicira s vanzemaljcima, a čak se zaljubio u goluba. Posljednjih desetljeća pao je u zaborav, a Edison je prometnut u jednog od najvećih izumitelja svijeta.

Edison je tijekom Rata struja pokušavao diskreditirati tehnologiju svojeg suparnika ističući da je opasna. Čak je organizirao javna pogubljenja životinja, među kojima i jednog slona te tajno financirao razvoj prve električne stolice kako bi ukazao na opasnosti izmjenične struje. Međutim, ova javna kampanja nije uspjela zasjeniti očite prednosti AC-a. Dalekovodi kojima diljem svijeta prolazi struja pod naponom od 400.000 volti Teslina su ostavština.

Marc Grenther, glavni kustos Muzeja Henryja Forda u Michiganu, smatra da su Tesla i Edison pripadali vrlo različitim vrstama genijalaca.

Tesla je volio konceptualizirati i rješavati stvari u glavi. Više su ga zanimale ideje nego njihova praktična primjena. Edison je polazio od komercijalnih potencijala i uzastopno je ponavljao testiranja stvari.

'Tesla je bio više cerebralan. Kao da je živio u svijetu filozofije', rekao je Grenther. 'Edison je bio praktičniji, više je radio na temelju iskustva.'

Organizator kampanje za prikupljanje novca za Teslin muzej, utemeljitelj web-stranice Oatmeal, Matthew Inman kaže da je Tesla bio pravi geek. 'Bio je više kao Steve Wozniak nego kao Steve Jobs. Bio je ludi megagenij.'

Povijest nije uvijek pravedna

No ako su obojica bili velikani, zašto je Edisonu reputacija porasla, a Tesla je gotovo zaboravljen, pita se De Castella.

Način na koji se sjećamo znanstvenika nije uvijek pravedan, odgovara sir John Pendry, profesor fizike na Imperial Collegeu u Londonu. Primjerice, sir Joseph Swann izumio je žarulju u Newcastleu u isto vrijeme kada i Edison u New Yorku. Međutim, zasluge su pripale Edisonu.

Will Stewart s Institution of Engineering and Technologyja kaže da nije uvijek dovoljno imati dobre ideje. Kao inženjer morate razumjeti što je praktično. Problem je u tome možete li nešto napraviti s tehnologijom koja vam je dostupna. Tesla je bio briljantan, međutim neumorno se bavio idejama poput bežičnog prijenosa energije iako su se one svima drugima činile neostvarivima. Edison je s druge strane bio snažan lik koji je mogao pridobiti ljude i ideje pretvoriti u proizvode. Priroda je povijesti, smatra Stewart, da malobrojni ljudi pokupe zasluge za sve.

Danas je svima poznat Alber Einstein, a ne Hendrik Lorentz iako neki povjesničari smatraju da je Einstein u biti povezao niti na kojima je prije njega radio Lorentz.

Grenter ističe da Teslin rad također ima neko svojstvo neopipljivosti.

Edisonova žarulja, Fordov automobil, kao i računalni proizvodi Billa Gatesa i Stevea Jobsa stvari su koje ljudi mogu vidjeti i dodirnuti.

Tesla je dobio mjeru za magnetsko polje koja je imenovana po njemu. Slavljen je u Hrvatskoj i Srbiji gdje postoje muzeji, hidrocentrale i tvrtke s njegovim imenom. Po njemu su imenovani rock sastav, krater na Mjesecu i električni automobili, a ima i sljedbu štrebera i poklonika koji ga obožavaju.

Umro je siromašan u hotelu New Yorker u apartmanu 3327, a slava poput Einsteinove ili Edisonove još ga zaobilazi, zaključuje De Castella.