Stručnjaci procjenjuju da veliko kameno tijelo ima energiju jednaku energiji 15 atomskih bombi. Prvi ga je prošli ponedjeljak otkrio astronom amater Nick James iz Chelmsforda u Engleskoj 11-milimetarskim teleskopom tipa Schmidt-Cassegrain s ugrađenom kamerom. James je svojim fotoaparatom napravio 137 snimaka i potom ih kombinirao u film.

Na amaterskom videozapisu asteroid 2011 GP59, koji se vrlo brzo okreće oko svoje osi, izgleda kao da trepće svake četiri minute. Najbliže Zemlji bio je u noći s petka na subotu na oko 1,4 lunarne udaljenosti.

Na videu (dolje desno - kliknite dvaput i uvećajte sliku), koji je ubrzan 16 puta, vidi se kako iz lijevog gornjeg ugla leti prema srednjem desnom dijelu slike.

2011 GP59 dug je 50-ak metara, a da udari u Zemlju mogao bi razoriti jednu manju državu.

'Kada vidimo da asteroid ovako žmiga, to obično znači da je dug te da ga prvo vidimo izloženog svjetlosti sunca u punoj dužini, a potom, nakon što se okrene, s čela', rekao je Don Yeoman iz NASA-e.

'Vjerujemo da je razdoblje rotacije GP59 oko sedam i pol minuta. Zbog toga se njegov sjaj mijenja svake četiri minute.'

Yeoman ističe da izračuni putanje pokazuju kako nema šanse da asteroid u nekoj skorijoj budućnosti udari u Zemlju.

Novootkriveno tijelo pet je puta veće od onoga koje je u listopadu 2009. eksplodiralo iznad Indonezije snagom od oko tri nuklearne bombe.

Asteroidi su mala nebeska tijela koja kruže oko Sunca. Manji su od planeta, a ponekad se i nazivaju malenim planetima. Njihove dimenzije kreću se u rasponu od nekoliko metara do najvećeg poznatog asteroida Ceresa čiji je promjer oko 950 kilometara.

Maleni asteroidi – promjera od pet do deset metara – u Zemljinu atmosferu ulijeću prosječno jednom godišnje, no obično eksplodiraju i izgore prije sudara. Veći asteroidi – promjera oko jednog kilometra – udaraju u Zemlju jednom u 500.000 godina.