HHO OSUDIO NAVIJAČE

'Utakmica s Izraelom bila je manifestacija fašizma'

09.09.2011 u 12:42

Bionic
Reading

Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak oštro je osudio navijače koji su tijekom susreta reprezentacija Hrvatske i Izraela uzvikivali neprimjerene parole nazvavši ih manifestacijom rasizma i fašizma

Prijepor oko Thompsona i pjesme 'Lijepa li si'

Posebni osvrt Ivan Zvonimir Čičak posvetio je Thompsonovoj pjesmi 'Lijepa li si':
'Takvo ponašanje potiče i 'priprema atmosferu' pred utakmice i tijekom njih, a naročito to čini 'glazbena kulisa'. Naime, na svakoj utakmici, među brojnim domoljubnim pjesmama redovito se po nekoliko puta izvodi pjesma 'Lijepa li si'. Riječ je o pjesmi Marka Perkovića Thompsona, hrvatskog pjevača poznatog po ustaškoj ikonografiji, ali i drugim pjesmama sličnog sadržaja koje, jednako kao i njegov scenski nastup, izazivaju brojne prijepore u domaćoj i svjetskoj javnosti, zbog čega su mu neke zemlje (Švicarska, primjerice) zabranile održavanje koncerata. Ne ulazeći u estetsko-glazbeno vrednovanje, naglašavamo da se radi o pjesmi koja svojim sadržajem govori o transgraničnoj 'Velikoj Hrvatskoj', čije je srce nerealizirana Tuđmanova tvorevina Herceg-Bosna ('Herceg Bosno, srce ponosno'), čime se taj dio susjedne države otvoreno proglašava sastavnim dijelom Hrvatske.'

Hrvatski helsinški odbor oštro je reagirao na događaje tijekom kvalifikacijske utakmice za Euro 2012. između Hrvatske i Izraela prošlog vikenda. Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a osudio je ustaške uzvike i pjesme s tribina te rasističke uzvike gledatelja u trenucima kad su crnoputi igrači Izraela imali loptu u posjedu.

'Događanja na utakmici višestruko su nadmašila naše strepnje i upozorenja. Posebno značenje ovoj utakmici dala je činjenica da je Hrvatska igrala s nogometnom reprezentacijom židovske države, Izraela, zbog čega događanja na utakmici bacaju posebnu sjenu na ponašanje velikog dijela hrvatskih navijača. Tijekom utakmice brojni navijači reagirali su huktanjem kad god je crnoputi igrač izraelske momčadi primio loptu. Bio je to klasični rasistički ispad', piše u priopćenju te se dodaje:

'U trenucima kad je hrvatska nogometna reprezentacija posustajala navijači su skandirali 'Igrajte, pederi', što nije moguće nazvati drugačije nego kao seksistički ispad. Nakon toga skandiralo se 'Igrajte, ustaše'. Znatan dio navijača pjevao je i ustašku koračnicu: 'Evo zore, evo dana, evo Jure i Bobana' (ustaški vojskovođe)! 'Boban zove, Jure kliče, za dom spremni poglavniče' (poglavnik - titula ustaškog čelnika Ante Pavelića)! U nekoliko navrata tijekom utakmice velik dio stadiona skandirao je ustaški pozdrav 'Za dom spremni', što je hrvatska inačica verzije pozdrava 'Seig Heil'. Bila je to klasična manifestacija fašizma.'

Predsjednik HHO-a navodi i da su spomenutoj utakmici prisustvovali brojni politički i nogometni dužnosnici, no nitko od njih nije čak i osudio neprimjereno navijanje:

'Nitko od njih, kao ni nitko od predstavnika sportskih ili državnih vlasti (policije), nije reagirao na ove ispade, iako su po zakonu bili dužni prekinuti utakmicu. Vladimir Šeks je poslije utakmice izjavio da 'ne čuje dobro' te da nije čuo skandiranje, a Vlatko Marković odbio je komentirati novinarima. Ni jedna institucija, bilo športska, bilo društvena ili politička, do danas nije izrazila svoje žaljenje, niti se ogradila od ovog incidenta. Jedino je bivša potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič, koja je imala glavnu riječ u pripremi novousvojenog Zakona o navijačima, izjavila kako je, 'sukladno postojećem zakonu, trebalo prekinuti utakmicu.'

Na kraju priopćenja stoji i nada da je model ponašanja s tribina uzus ponašanja tek manjeg broja ljudi u Hrvatskoj:

'Izvršni odbor Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava izražava žaljenje zbog ponašanja navijača na utakmici Hrvatska - Izrael, ali i ne samo na njoj. Nadamo se da takvo navijanje ne predstavlja razmišljanje najvećeg dijela hrvatskih građana. Odbor od svih razina hrvatske vlasti (državnih i sportskih institucija) traži poduzimanje energičnijih mjera za suzbijanje rasizma, ksenofobije, vjerske netolerancije, antisemitizma i svih ostalih oblika iskazivanja govora mržnje. Svjesni smo činjenice da takvog ponašanja ima i u drugim europskim državama. Razlika između demokratskih država koje teže uobličavanju s civilizacijskim vrednotama i vrijednostima i onih koje tome ne teže jest u spremnosti društva i države, kao njegova organiziranog oblika, da se takvim pojavama suprotstavi.'