Nakon što se Zoran Šprajc u posljednjem nedjeljnom Dnevniku oprostio od gledatelja, odlučili smo se prisjetiti njegovih slavnih prethodnika, najpopularnijih voditelja i urednika te centralne HTV-ove informativne emisije
Vladimir Levak
Čast da bude prvi voditelj Dnevnika dobila je voditeljska legenda Oliver Mlakar. Budući da je legendarni Oli poznatiji po vođenju nekih drugih emisija poput 'Kviskoteke' ili 'Malih tajni velikih majstora kuhinje', iz prve generacije 'dnevnikaša' ističemo još jednu legendu malog ekrana i radija – Vladimira Levaka. Poznat po izuzetno ugodnoj boji glasa i savršenoj dikciji, Levak je vijesti u Dnevniku donosio gledateljima profesionalno i odmjereno, nikad ne otkrivajući vlastite emocije. Uz Dnevnik, Levak je vodio 'Nedjeljno popodne', 'Dobar dan' i 'Otvoreno'.
Obrad Kosovac
Nakon prve generacije voditelja, s Obradom Kosovcem kreće prva generacija urednika i voditelja Dnevnika. Osim što je prvi urednik-voditelj, Kosovac je i najdugovječniji urednik Dnevnika koji je bio pod njegovom uređivačkom palicom od 1970. do 1984. godine. Kad smo već kod pionirskih pothvata, Obrad je bio i prvi novinar koji je imao izravno javljanje u Dnevnik. Nakon osamostaljenja, postao je Tuđmanov najbliži novinar što ga je dovelo na čelnu poziciju HTV-a, no kasnije je smijenjen i postavljen na mjesto urednika TV kalendara, gdje je dočekao i mirovnu.
Silvije Hum
Silvije Hum i Miroslav Lilić čine treću generaciju dnevnikovaca s kojima se iz središnje informativne emisije izbacuju protokolarne vijesti, a dodaje doza ležernosti. 1970-te godine nazivaju se zlatnim dobom Dnevnika, a važan obol tomu dao je i veliki profesionalac te nesuđeni glumac Silvije Hum. Profesionalnost i pošten odnos prema poslu 'natjerali' su ga da 1985. prijeđe u Muzički i zabavni program te da 1992., zbog neslaganja s politikom tadašnjeg vodstva televizije da otkaz. Šest godina kasnije vratio se u redakciju kulture, a od 2008. je u mirovini. No ne miruje, već snima dokumentarce.
Miroslav Lilić
Legenda Dnevnika i HTV-a u centralnu je informativnu emisiju unijela ležernost i duhovitost, no nikako nauštrb kvalitete, naprotiv. Tih 70-ih godina Lilić i 'škvadra' stvarali su informativne vrhunce i sve to maknuvši stol iz studija, čitajući vijesti odjeveni u kratke rukave s barskih stolaca i čineći jedni drugima razne smicalice. Još uvijek se prepričavaju anegdote koje su Liliću priuštile više suspenzija, ali i status legende, poput mrkve koju je pretvorio u junaka priče o prekupcima. A o njegovoj popularnosti i poziciji, uza sve suspenzije i 'zloće', dovoljno govori činjenica da je upravo on dobio čast da na Dnevniku objavi vijest o smrti druga Tita.
Mladen Stubljar
Jedan od najpoznatijih HTV-ovih novinara u Dnevnik je stigao 80-ih, a za vrijeme teških ratnih godina bio je jedini urednik i voditelj te informativne emisije te ratni reporter koji se javljao s brojnih hrvatskih bojišta. Upravo je Stubljar objavio hrvatskim građanima da je Hrvatska postala samostalna država, a za tu priliku stavio je leptir-mašnu koju je nosio samo u posebnim prilikama. Otkaz je legendarni ratni reporter dobio, paradoksalno, jer nije želio završavati Dnevnik rečenicom 'pozdrav hrvatskim braniteljima, ma gdje bili', budući da se nije slagao s njihovom borbom u Bosni i Hercegovini. Kasnije je Stubljar prešao u 'Plodove zemlje' koji su, dobrim dijelom zahvaljujući njegovim prilozima i urednikovanju, jedna od najgledanijih emisija na HTV-u.
Goran Milić
Legenda Dnevnika i šire na HTV je stigla s Yutela, što je u mnogim gledateljima izazvalo negativnu reakciju. Bez obzira na to, Milić je u Dnevnik unio svoj prepoznatljiv duh, vijesti redovno bogateći svojim komentarima i osvrtima. Posljedica toga rekordna je gledanost njegovog nedjeljnog Dnevnika koja je dolazila i do nevjerojatnih 45 posto gledatelja. Posljednje godine prije mirovine Milić je putovao svijetom i snimao vrlo gledane dokumentarce, a nakon odlaska u mirovinu, prešao je na balkansku Al Jazeeru.
Denis Latin
Latin je stigao u Dnevnik početkom 90-ih te je sa samo 24 godine bio najmlađi urednik centralne informativne emisije. Nakon Dnevnika dugi je niz godina uređivao i vodio svoju 'Latinicu' koja je kasnije zbog političkih odluka bila na on/offu. Nedavno se opet nakratko vratio u Dnevnik, sve u iščekivanju povratka svoje najveće ljubavi – 'Latinice'.
Tihomir Ladišić
Još jedan 'mladić' u redovima urednika i voditelja Dnevnika vrlo brzo je postao svojevrsna televizijska zvijezda. Osim u Dnevniku, Ladišić je ostavio dubok trag emisijom 'Slikom na sliku' koju je uređivao s Dubravkom Merlićem. Željan novinarskog napretka i spreman na izazove, Ladišić je nakon HTV-a tri godine proveo na Bliskom istoku kao ratni izvjestitelj za Fox Newsa. Po povratku u Hrvatsku, postao je glavni urednik TV kanala 24 sata.
Danko Družijanić
Danko je vrlo brzo po preuzimanju uredničke pozicije u Dnevniku pridobio simpatije gledatelja te postao voljeno TV-lice. No budući da je mjesto na vrhu prilično nesta(bi)lno, tako je i Danko nakon gotovo sedam godina morao napustiti uredničku fotelju prebacivši se u PR-ovske vode. Nakon nekoliko tvrtaka, vratio se na HRT u poziciji glasnogovornika, da bi se potom vratio i pred kamere. No ne i na poziciju urednika centralnog Dnevnika.
Zoran Šprajc
Posljednja istinska zvijezda Dnevnika koju ili obožavate ili vam i nije pretjerano draga, u nedjelju se oprostila od gledatelja, ali ne zauvijek. To nije prvi Šprajcov oproštaj od dnevničke fotelje. Prisilno je to činio više puta zbog brojnih suspenzija prouzrokovanih prepoznatljivim uredničkim i voditeljskim stilom te brzim i 'bezdlačnim' jezikom koji ili volite ili ne. Svojim duhovitim završecima Zoran je navlačio osmijehe na lica brojnim gledateljima, barem malo utišavajući gorčinu i žgaravice prouzrokovane besperspektivnim vijestima. Ili, kako bi Zoki rekao, 'prijenos će trajati dok traje rasprava, a rasprava će vjerojatno trajati dok traje prijenos'. Prijenos i rasprava trenutačno su na čekanju. Do daljnjeg…
