INTERVJU

Mario Sedmak: 'HRT još uvijek ima daleko bolji sadržaj za gledanje od onog što nude komercijalne televizije'

09.01.2019 u 13:15

Bionic
Reading

U televizijskom je poslu 30 godina i spada među najdugovječnije spikere, voditelje i urednike. Mario Sedmak za tportal je progovorio o sve većem broju odlazaka njegovih kolega s Prisavlja, trenutačnom stanju na televiziji, a otkrio je i koje mu je najdraže razdoblje u karijeri te koliko ega ima u televizijskom poslu

Dok razgovaramo u njegovu uredu na Prisavlju, s vremena na vrijeme pogledom prati ekran interne televizije na kojem se nadgleda jedno od snimanja na HRT-u. Od svog posla se, reći će Mario Sedmak, ne odmara jer ga živi i voli. I tako je otkad je prošao na audiciji za spikera. U međuvremenu je nesuđeni glumac i diplomirani ekonomist, uz redovit posao u spikerskim dežurstvima, vodio preko stotinu festivala, zabavne emisije, izbore za misice i emisije igara na sreću. Među ostalim, jedan je od prvih voditelja emisije 'Dobro jutro, Hrvatska', a kao urednik redakcije Mozaičnog programa ili produkcijskog odjela Zabava potpisao je brojne najgledanije emisije HTV-a.

Dora se u velikom stilu vratila na radost mnogih glazbenika, autora i fanova tog natjecanja. Što vam to znači kao jednom od zaštitnih znakova te manifestacije?

S Dorom više nemam nikakve veze, osim što moja urednica Uršula Tolj radi sa Željenom Klašterkom kao voditeljem tog projekta. Iako nisam u njemu, svakako pozdravljam odluku da Dora ide u Opatiju. Malo mi je žao što se ne održava u Kristalnoj dvorani, koja je bila njezin zaštitni znak. Nadam se da će to privući gledatelje i da će HRT to dobro odraditi, kao što je to godinama činio.

Iza vas su brojni projekti. Što biste izdvojili kao ono pozitivno što ćete ostaviti mladim generacijama?

Na kraju krajeva, odjel Zabave ima najviše nominiranih emisija: 'Volim Hrvatsku', 'A stranu' i 'Potjeru', a tu su i voditelji koji sudjeluju u Zabavnom programu: Martina Validžić i Mirko Fodor, tako da se može reći da smo uspješni. Jako sam ponosan na to što je HRT nastavio tradiciju koju je postavio otac kvizova Lazo Goluža na Televiziji Zagreb, a ja si dajem na značenju smatrajući da sam na neki način uspio održati kontinuitet kvizova na HRT-u, što je format koji definitivno nijedna komercijalna televizija nije dobro napravila. To su sve bili projekti kratkog daha, za razliku od nas, jer imamo sjajne ljude, dobru infrastrukturu te po meni, kako sada stvari stoje na tržištu, dobar i pravi kviz može raditi samo HRT. Tako je to s 'Potjerom' i 'Šifrom', a na jesen i s 'Milijunašem', koji vraćamo u program.

Kako reagirate na negativne napise o sve većem broju odlazaka s Prisavlja i padu rejtinga HRT-a?

Generalno gledano, u svijetu, što zna i EBU, krovna organizacija javnih televizija, svi su svjesni - kao što su portali smanjili remitende novina pa su izgubile nakladu - toga da društvene mreže malo-pomalo grickaju televiziju. Ona još uvijek nije otpisana i gledaju je starije generacije, mlađe ne, a po ukupnoj gledanosti mislim da je HRT i dalje na prvom mjestu. Nešto će se morati promijeniti i u televiziji. HRT i ostale televizije u Europi i svijetu morat će pronaći neki modus da se približe mlađoj publici, kroz društvene mreže ili nekim drugim kanalima. Dok sam bio urednik Zabavnog programa devedesetih godina, na sjednicama EBU-a razgovarali smo o tome kako i što dalje s javnim televizijama i kako se prilagoditi situaciji na tržištu. Mislim da je to izazov za svaku, pa i našu televiziju - kako se prilagoditi sadašnjim prilikama.

Nedavno ste raspisali natječaj za novinare - hoće li HRT u dogledno vrijeme osvježiti svoj program novim licima?

Apsolutno. To je i tendencija glavnog urednika Brune Kovačevića da se u narednih nekoliko godina stotinjak mlađih ljudi primi u radni odnos. Naravno da će se oni regrutirati što u Zabavni, što u Informativni, Obrazovni i Dokumentarni program. Pomalo sam nedostaje mladih lica, prije svega tu mislim na voditelje, i malo smo tanki po tom pitanju. Moram biti realan, ali voditelji sazrijevaju između 35. i 45. godine te tada tek dobivaju iskustvo i sigurnost da budu oni pravi.

Trenutno radite na više projekata i okupirani ste raznim televizijskim obavezama. Kako se nosite sa stresnim situacijama i kako se odmarate od televizije?

Iskreno, nemam pojma. Poštapalica koju svi ponavljaju je da ako radiš ono što voliš, doista ti je sve lako. Ako radiš nešto što bi ti moglo biti hobi i to radiš s guštom, a to nije hobi nego ti je to posao od kojeg živiš i zarađuješ, onda je to dobitna kombinacija. Kako se odmaram od televizije? Uz televiziju! (smijeh) To je profesionalna deformacija. Godišnje jako puno provedem u ne znam ni sam koliko hotela. Što mislite da prvo napravim kad uđem u hotelsku sobu? Upalim televizor da vidim koje programe imaju i je li među njima HRT. Netko bi išao na pusti otok i tako se opuštao, ja ne bih.

  • +5
Mario Sedmak Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Grgic / CROPIX

Pratite li rad konkurentskih televizija i kako ocjenjujete njihov program?

Naravno da pratim. U usporedbi s HRT-om, tvrdim da ljudi mojeg godišta te nešto mlađi i stariji još uvijek imaju daleko boljih sadržaja za gledanje nego što ga nude komercijalne televizije. Mislim da u prime timeu od 18 do 22 sati HRT nudi puno zanimljivije sadržaje. Kao što znate, nemamo turske sapunice i realityje sumnjive kvalitete. Nuđeni su nam neki reality showovi koje smo odbili, a koje su preuzele druge televizije. Mislim da naši gledatelji, a ne govorim o tome je li to urbano ili ruralno stanovništvo, imaju dobrih serija, vrlo dobrih dokumentarnih emisija, kvizova, dobrih filmova te mislim da to jedino HRT može ponuditi u segmentu zabave, u čemu držimo razinu ispod koje ne padamo. To se odnosi na 'A stranu', nekad 'Zvijezde pjevaju' i 'Ples sa zvijezdama', Doru, Porin... To su projekti s brojnom, visokom produkcijom koja pruža estetski nivo te oni koji gledaju HRT mogu samo nešto naučiti.

Postoji li još nešto što biste htjeli ostvariti u televizijskom smislu?

Manje-više sam sve odradio. Nemam neku želju. U perspektivi bih htio da iduće godine održimo kvalitetu i nivo koji smo imali do sada. S 'Potjerom', recimo, idemo kao da je to neki novi projekt, a ne nastavak, a tu je i 'The Voice' koji mobilizira gotovo pola kuće jer je to doista složen projekt.

Koliko u televizijskom poslu ima egotripa?

Tvrdim da je svaka osoba koja funkcionira pred kamerama na egotripu, da si ne lažemo. Moraš imati nekakvo visoko mišljenje o sebi da bi opstao pred kamerama, ali ne u pretjeranim količinama, jer to gledatelji sigurno prepoznaju. Posao voditelja i novinara pred kamerama, stalno parafraziram rečenicu gospodina Laze Goluže, taj je da otkriva sebe. Kad voditelj radi emisiju, radi striptiz pred kamerama. To se ne da glumiti. Iz tebe izlazi ono što jesi. Kaže se da onako kako se ponašaš doma u kuhinji, tako se ponašaš i pred kamerama. Tu se vidi i tvoja edukacija te odgoj, jesi li pristojan, elokventan. I to se očituje u prvih pet minuta pred kamerama. Kamera je rendgen koji probada. Sve kolege voditelji koji su dugo opstali imaju sve te kvalitete koje sam sad nabrojao.

Koga vidite kao svog nasljednika?

Ima kvalitetnih ljudi na HRT-u koji bi sigurno mogli raditi zahtjevne poslove, pa i ove poslove koje ja radim.

Koliko vas veseli biti pred kamerama? Nedavno ste vodili Izbor za Kraljicu Hrvatske.

Sve manje. (smijeh) Volim to jer je izazov. Na kraju krajeva, tako sam i počeo. Od prvog razreda osnovne do kraja srednje škole bio sam član ZKM-a te biti na pozornici i pred kamerama nije mi problem jer sam, kažem, na sve to naviknuo kao klinac.

Kako to da se niste odlučili za glumu?

Pa bila je dilema, ali sam ovako razmišljao: ako nisi među prvih pet glumaca u tadašnjoj državi, nema tu kruha. I onda je bila odluka da odem na ekonomiju i nju sam diplomirao, a nakon vojske bio je raspisan natječaj i od nas stotinjak uzeli su četvero u uži izbor za spikere: Darka Tretinjaka, Ivanu Prohić, koja više nije na HRT-u, kolegicu koja je u to vrijeme radila u Ini i mene. Audicija je trajala šest mjeseci. Danas praktički ljude s ceste stavljaju pred kamere, što je totalno pogrešno. U tih šest mjeseci imali smo pripreme i nakon toga je prošlo još šest mjeseci do pojavljivanja u kadru. Bio sam najprije najavljivač, spiker, pa spiker u 'Dnevniku', pa voditelj... Imali smo svoj tijek sazrijevanja, upoznavanja posla i iskustva. Nažalost, danas živimo u ludom i brzom vremenu, u kojem postoje instant zvijezde, ali to nije dugotrajna karijera, vjerujte mi.

Što vas još veseli i diže adrenalin u poslu nakon toliko godina?

Sve me veseli. Ekipa s kojom radim, napraviti dobar projekt... Najljepši period bio mi je od 2001. do 2009. godine, kada sam bio šef Kontakt redakcije i kada smo napravili 'Ples sa zvijezdama', 'Zvijezde pjevaju', 'Milijunaša', 'TV Bingo Show', 'Uzmi ili ostavi', 'Najslabiju kariku'. Znači, 90 posto proizvodnje Zabavnog programa bilo je u toj mojoj redakciji. Sada kada gledam, iz ove perspektive, uz mene su bile tek dvije ili tri osobe koje su to vodile. To mi je bio najdraži period u karijeri.

Gledatelji će se složiti da se godinama ne mijenjate. Što je za to zaslužno i stare li televizijski voditelji sporije?

Kad je netko pred kamerama, sporo stari jer se ljudi navikavaju na tu starost koja je neminovna te promjene na čovjeku. Međutim, ako ga godinama nema u kadru pa se pojavi, kažu: 'Gle kako se postarao.' Da, oni koji su svakodnevno, svaki tjedan na ekranu praktički ne stare. Kod mene ima nešto i u genima. (smijeh)

Kako danas gledate na napise otprije nekoliko godina da niste smjeli 'javno dodirivati' voditeljicu TV Binga Dunju Mutevelić?

Po meni je to bilo nešto normalno i spontano. To je nekome smetalo i stvar je nečijeg ukusa, ali ja ne vidim da je tu bilo ikakvih seksističkih razloga. Dunja Mutevelić mi može biti kćer, prema tome u tom činu nisam vidio ništa loše.

Znači, napisi takve vrste i kritike vas se uopće ne dotiču?

Ne. Moram priznati da su me tijekom karijere kritičari više mazili nego kritizirali.