BEZVREMENSKA DJELA

Kultne serije uz koje smo odrasli

19.02.2011 u 12:09

Bionic
Reading

Pred navalom televizijskih serija koja dolaze iz turskih produkcijskih kuća, ni Hrvatskoj nije bilo spasa. U kratkom periodu privukle su tisuće i tisuće obožavatelja koji svakodnevno iščekuju nove intrige i zaplete svojih omiljenih junaka. Ni za serijale nastale u domaćoj produkcije ne postoje riječi hvale. No prisjetimo se vremena kada su na našim prostorima nastajale serije koje su pratile sve generacije, a i danas nakon mnogo repriza nisu izgubile svoj kultni status


Naše malo misto

Miljenko Smoje, legendarni hrvatski književnik, novinar i televizijski scenarist zaslužan je za stvaranje, moglo bi se reći, jedne od najpopularnijih hrvatskih serija svih vremena, a riječ je, naravno, o seriji 'Naše malo misto'.

Priča je to koja prati sudbine stanovnika jednog malog dalmatinskog gradića kroz čije su živote i sudbine prikazane burne ekonomske, političke i kulturne promjene prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata. Smoje je odrastao u predgrađu Splita zvanom Varoš pa nije ni čudno da okosnicu njegovih djela, a pogotovo Malog mista, čine priče malih ljudi.

Priča kreće oko kronika mjesta koju vodi amaterski kroničar po zanimanju poštar Andrija Bombišta (Mirko Vojković), prateći dogodovštine doktora Luigija (Karlo Bulić), njegove Bepine (Asja Kisić), Roka Prča (Boris Dvornik), Načelnika (Vladimir Medar), Brice (Miše Martinović), Postolara (Antun Nalis) i drugih.

Serija je snimana od 1969. do 1971. godine pod redateljskom palicom Danijela Marušića, a za glazbu se pobrinuo Pero Gotovac. Serija je praznila ulice jugoslavenskih gradova, a Karlo Bulić kojeg je obilježila uloga doktora Luigija i njegova partnerica Asja Kisić kao Bepina postali su megazvijezde.

Smoje kao vječni buntovnik nije imao sreće ni u prošlom režimu kada serija skoro doživljava prestanak snimanja zbog ismijavanja vlasti ni u tuđmanskom u kojem postaje nepoćudna osoba tadašnjim vlastima, a njegov opus je skinut s programa državne televizije. Tek će krajem devedesetih godina ponovno krenuti reprize, očito u konačno povoljno vrijeme, jer su ponovna prikazivanja napokon uzdigla seriju do kultnog statusa.


Gruntovčani

Kada čujemo 'Sunčece mu presvetlo', svi znamo da se radi o 'Gruntovčanima'. Sedamdesetih godina nastaje legendarna serija, ali ovoga puta su protagonisti radnje likovi iz ruralne sredine Podravine.

U središtu radnje je lik Dudek koji vodi bitku sa svojim svakodnevnim brigama koje proizlaze iz njegove naivnosti i poštenja malog seoskog čovjeka. Osim Dudeka i njegove žene Regice, u seriji se pojavljuju nezaboravni likovi prefriganog i zlog Cinobera, mudrijaša Presvetlog, koji su i danas dio pop folklora i kulture.

Mladen Kerstner, novinar i pisac, autor je legendarne serije, a navodno je inspiraciju skupljao po lokanim birtijama bilježeći priče različitih 'likova' nekoliko godina kako bi stvorio stereotipne protagoniste svojih serija. Najveće uspjehe postigao je s Gruntovčanima, ali i s 'Mejašima' koja nastaje pet godina prije Gruntovčana gdje upoznaje gledateljstvo sa sada već nezaboravnim likovima.

Glavnog junaka Dudeka utjelovio je Martin Sagner čiji će život obilježiti lik naivnog poštenjaka, a za režiju je zaslužan legendarni Krešo Golik kojeg najviše pamtimo po filmu 'Tko pjeva zlo ne misli'.

Blagim humorom koji često prikriva gorčinu nižu se vjerodostojni likovi i svakodnevne životne situacije koje nam i dan danas izmamljuju osmjeh na lice, u što se gledatelji mogu uvjeriti svakog ponedjeljka na drugom programu HTV-a.


Prosjaci i sinovi

'Prosjaci i sinovi' je hrvatska televizijska serija snimljena 1971. prema knjizi Ivana Raosa koji je napisao roman o svom rodnom kraju, Imotskoj krajini, a Antun Vrdoljak je knjigu pretvorio u televizijsku seriju od 13 epizoda.

Radnja serije vrti se oko djeda Kikaša koji je glava obitelji i nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije nastavlja tradicionalni prosjački zanat svoga roda, zarađujući za kruh ne lopatom i rukama, nego sitnim prevarama i prosjačenjem. Dok je Kikaš bio stara škola, koja je obilazila sela svog kraja, njegov unuk Matan odlazi u Zagreb i širi svoju 'struku' po srednjoj Europi.

Osim izvrsne režije Raosove knjige, glumački postav zaslužan je za popularizaciju serije. Starog djeda Kikaša utjelovljuje izvrstan Fabijan Šovogović, a njegovu najveću mladu nadu, unuka Matana, tada još mlađahni Rade Šerbedžija.

Iako je serija doživjela poprilični broj prikazivanja na raznim televizijskim kućama, još uvijek je vrijedna gledanja, a mnogi je, uz 'Naše malo misto', smatraju najboljom hrvatskom serijom.


Smogovci

Sjećate li se Pere Vrageca, nogometaša u usponu, ljubavne priče Dunje i Mazala, Buce kako krade pekmez iz smočnice i sve bi dao za kobasu, ili Bonga kako sa super moćima pomaže svima? Naravno, riječ je o 'Smogovcima', najpopularnijoj seriji za mlade s naših prostora. 'Smogovci' su našli obožavatelje podjednako i kod mlađih i kod starijih, a mnoge generacije su odrasle na bezvremenskim avanturama obitelji Vragec.

Vrageci žive u fiktivnom zagrebačkom kvartu Naselak, oca nikad nisu imali, a majka Melita zarađuje za kruh u dalekoj Njemačkoj kako bi prehranila šestoricu sinova. Osim svakodnevnice obitelji Vragec, pratimo i živote njihovih prijatelja, neprijatelja, ljubavi i susjeda.

Smogovce je napisao književnik Hrvoje Hitrec, koji je i autor scenarija za seriju, a ideja o ekranizaciji Hitrecove knjige dolazi davne 1981. godine od tadašnjeg urednika Programa za djecu i mladež Paje Kanižaja. Fiktivno naselje Naselak nastaje na predlošku zagrebačkog naselja Stara Pešćenica, što i vidimo iz poznate uvodne špice koja prikazuje panoramski pogled Zagreba koja prati put od Kaptola do Pešćenice.

Legendarna glazba špice pripada zapravo slavnom vesternu 'Sedmorica veličanstvenih' Johna Sturgesa. Osim zanimljivog glumačkog postava, dokaz o popularnosti serije bila su i brojna gostovanja mnogih osoba iz javnog života. Tako su same sebe 'glumili' Oliver Mlakar, Josipa Lisac, Branimir Štulić, Miroslav Blažević te mnogi drugi.

Urbana zagrebačka serija koja prikazuje život ljudi u naseljima postaje najpopularnija hrvatska serija svih vremena, a dokaz je i činjenica da je tražena za prikazivanje na tri kontinenta.


Bolji život

Kada čujemo Dadu Topića kako pjeva stihove: 'Ja hoću život, bolji život, da ga zgrabim poput tigra', znamo da se radi o najpopularnijem serijalu s prostora bivše Jugoslavije, a za one koje ne znaju, serija se zove 'Bolji život'.

Glavni junaci serije su članovi beogradske obitelji Popadić koji se kroz 82 epizode sukobljavaju sa svakodnevnim problemima u društvu.

Glava obitelji je Dragiša Popadić zvan Giga koji radi u tvrtci koja gubi tlo pod nogama. Njegova supruga Emilija radi kao profesorica u školi te pokušava na bilo koji način zadržati ulogu fine beogradske gospođe iako su vremena sve teža i teža. Imaju dva sina Sašu i Bobu, koji su čista suprotnost, te kćer Viloetu.

Serija je prikazivana u periodu od 1987. do 1991. godine, a kasnije je doživjela brojne reprize. Za izvrstan scenarij zaslužan je Siniša Pavić, a na snimanju serije se izmijenjuju čak tri redatelja.

'Bolji život' je prva jugoslavenska televizijska sapunica rađena po uzoru na popularne američke serije 'Dinastiju' i 'Dallas' s daškom našeg podneblja. S velikom se dozom kritike osvrtala na tadašnje negativnosti u društvu, poput korupcije, malverzacija i iskorištavanja žena. Uz srpske glumce Dragana Bjelogrlića, Snežanu Savić i Marka Nikolića, angažirani su i hrvatski, poput Borisa Dvornika, Aljoše Vučkovića i drugih.