Uštogljeni, visoko akademski glazbeni krugovi možda se ni danas neće složiti, ali Paul McCartney svakako spada među najveće kompozitore 20. stoljeća i, vrlo vjerojatno, svih vremena. I ne samo to, nego je i najzaslužniji što se rock glazba, prije njega, Johna Lennona i njihovih The Beatlesa (a i dobrim dijelom trajanja njihove desetgodišnje karijere), smatrana tek prolaznim hirom buntovne mladeži, trivijalnom potrošnom robom ili pak skandaloznom i amoralnom galamom, konačno počela shvaćati kao ozbiljna umjetnost. Vlasnik nekoliko službenih Guinessovih rekorda (60 zlatnih ploča, najveći ikad ne-besplatni koncert – 184.000 ljudi u Riju 1990, zatim 100 milijuna prodanih singlova + 100 milijuna albuma itd.), McCartney je uz svoju karijeru s The Beatlesima i kasnije Wingsima te posljednja tri desetljeća solo, svoje polje interesa proširio i na filmsku muziku, elektroniku i klasičnu glazbu (šest albuma ljute klasike počevši od 'Paul McCartney's Liverpool Oratorium' iz 1991. do lanjskog baleta 'Ocean's Kingdom'). Spretni biznismen koji svojim carstvom upravlja preko holding kompanije MPL Communications težak je kojih 800 milijuna eura, što ga čini daleko najbogatijim rokerom na planetu, a poznat je i njegov aktivizam u području zaštite životinja, kao i dugogodišnje gorljivo vegetarijanstvo. Što reći – čovjek ima planet nazvan prema sebi…

James Paul McCratney je rođen 18. lipnja 1942. pod zračnim uzbunama u Liverpoolu, usred drugog svjetskog rata, kao prvo dijete (od dvoje – Paul ima i godinu i pol mlađeg brata Michaela) Jima i Mary McCartney, a zabilježeno je da je otac bio odsutan u vrijeme rođenja sina kao vatrogasni dobrovoljac (jer je sa svojih skoro 40 bio prestar za vojsku). O McCartneyjevu se djetinjstvu i odrastanju u Liverpoolu zna manje-više sve (kao i, naravno, o njegovoj nevjerojatnoj karijeri), a ključan je trenutak za njega, ali i za povijest rock glazbe, susret s nepune dvije godine starijim Johnom Lennonom 1957. (Georgea Harrisona upoznao je tri godine prije). Obojica dalekog irskog porijekla, obojica glazbeni fanatici od malih nogu, spojio ih je između ostalog i rani gubitak majke (McCartneyjeva je umrla od plućne embolije nakon operacije raka dojke kad mu je bilo 14, a Lennonova poginula u saobraćajki kad je ovome bilo 17), a zanimljivo je i da su im očevi umrli u svega dva tjedna u proljeće 1976. (iako Lennon sa svojim nije imao baš previše veze).

Često turbulentni, toplo-hladno odnos McCartneyja i Lennona, vjerojatno najjačeg autorskog para otkad se bilježi glazbena povijest, glavni je ključ za čitanje nevjerojatnog uspjeha njihovog benda. Kad je funkcioniralo, bilo je savršeno – nadopunjavali su jedan drugog s nevjerojatnom lakoćom i elegancijom (iako je povijest kasnije jasno razgraničila tko je napisao što, sve su njihove pjesme potpisane s 'Lennon/McCartney'). No, kad je pukla tikva (a pukla je vjerojatno negdje pred razlaz Beatlesa, cca 1969), pale su ne samo teške riječi, već i teške pjesme – John je Paulu posvetio prilično otrovnu 'How Do You Sleep', isprovociran Paulovom 'Too Many People'. No, Paul i John su, kako je na kraju ispalo, ipak bile dvije srodne duše, i ne samo glazbeno – 1974. su zakopali sjekire i nastavili komunikaciju sve do Lennonove smrti, često doduše dječački ljubomorno provocirajući jedan drugog, ali svejedno s puno uzajamnog respekta. Čak su uspjeli još koji put i zajedno zasvirati, a prvi od tih sessiona je zabilježen na, među fanovima iznimno traženom, bootleg albumu 'A Toot And A Snore In '74'.

Druga ključna osoba u životu Paula McCartneyja je njegova prva supruga Linda, američka fotografkinja s kojom je u braku proveo 29 godina, od 1969. sve do njezine smrti 1998. – možda je i morbidna slučajnost da je Linda umrla od posljedica raka dojke, iste bolesti koja je indirektno izazvala smrt Paulove majke 30-ak godina ranije. Legenda kaže da u svim svojim zajedničkim godinama jedino vrijeme koje su proveli odvojeni jedno od drugog bilo je kad je Paul zaglavio u zatvoru u Tokiju zbog posjedovanja marihuane na desetak dana, početkom 1980. Osim što su bili zajedno u Wingsima, a i kasnije u Paulovim solo godinama ne pamti se neki njegov nastup, a da u pozadini klavijature nije svirala Linda, imali su i četvero djece – Mary, poznatu modnu dizajnericu Stellu i Jamesa, plus Heather, Lindinu kćer iz prvog braka, koju je Paul posvojio. Zajedno imaju i osmero unučadi, no sva su rođena poslije Lindine smrti.

Paul se 2002. oženio sa 26 godina mlađom nekadašnjom manekenkom Heather Mills i s njom dobio kćer Beatrice, no taj je brak završio gadnim (i skupim!) razvodom četiri godine kasnije, da bi konačan mir, nadamo se, pronašao sa 18 godina mlađom američkom poslovnom ženom i nasljednicom Nancy Shevell, koja mu je postala treća supruga krajem prošle godine. Bogat privatan život i poslovne preokupacije nisu, naravno zaustavile McCartneyjeve glazbene aktivnosti. Početkom godine izdao je svoj 15. solo album 'Kisses On The Bottom', sastavljen od obrada uglavnom predratnih big band jazz standarda, i dalje redovito nastupa uživo, a uskoro će biti glavna glazbena zvijezda otvaranja londonske Olimpijade. Sir Paul McCartney dakle, na početku svog osmog desetljeća zorno pokazuje da mu je od svih njegovih brojnih interesa, biologija sa svojim posljedicama i dalje na zadnjem mjestu.