Ideje iza filmova o izvanzemaljcima su beskonačne, baš kao i sam svemir. Dok nas jedni vrebaju ispod naših noseva, a drugi čekaju u udaljenim galaksijama, svaki put smo iznova fascinirani svježim objašnjenjem nepoznatog. Prisjetimo se nekih dobrih, ali i nekih zlih stvorenja koja nas, barem na filmu, uvjeravaju da nismo sami u svemiru
Nepunih sedam godina nakon čovjekova prvog leta u svemir i godinu dana prije prvog čovjekova slijetanja na Mjesec, vizionarski raspoložen Stanley Kubrick iznjedrio je svoje bezvremensko remek-djelo. Njegova svemirska opera, kako je često nazivaju, smatra se temeljem modernih znanstveno-fantastičnih epova.
U 'Odiseji u svemiru', koja je toliko bogata raznolikim konceptima i simbolima da se doima svojevrsnom filmskom Rubikovom kockom (ili bolje reći Kubrickovom kockom), izvanzemaljci kao takvi se zapravo ne pojavljuju, iako je sam pokretač radnje dokaz života pronađen na Mjesecu, ali je cijela priča ispunjena doživljajem izvanzemaljske inteligencije koja utječe na naše živote, svijet te razvoj čovječanstva.
'Odiseju u svemiru' teško je ne gledati kroz prizmu zlogukog proročanstva koje nas upozorava na moguću propast uslijed ovisnosti o tehnologiji, ali i na neshvatljive nepoznanice koje nas očekuju na budućim istraživanjima svemira. Unatoč tome, neosporno je da je Kubrick bio ispred svoga vremena jednako vizualno kao i konceptualno te da je ovim djelom stvorio klasik s nevjerojatnom dugovječnosti u pop kulturi.
Priča započinje klasično. Kada američka nuklearna podmornica doživi havariju u dubinama oceana, skupi se ekipa posebno odabranih ljudi kako bi odradili operaciju spašavanja.
Čini se da zaplet doseže svoj vrhunac u trenutku kada nam postaje jasno da je pripadnik SEAL tima prolupao te da između njega i nuklearnog rata s Rusijom stoji tek šačica radnika s naftne bušotine dok su zajedno izolirani od ostatka svijeta stotinama metara ispod porvršine oceana. No to je zapravo tek početak jer ubrzo shvaćaju da nisu sami u tmini oceanske dubine, a njihov gost nije s ove planete.
Ovu jedinstvenu podvodnu avanturu publika često previđa kao jedan od vrhunskih izdanaka žanra znanstvene fantastike, ali i kao klasik Jamesa Camerona, začudno, budući da je 'Bezdan' ponudio prilično svjež pristup prisutnosti izvanzemaljaca udomivši ih u dubinama naših mora, ali je ušao u filmsku povijest i kao prvi film koji u potpunosti koristi CGI. Tada u potpunosti nova tehnologija računalnih vizualnih efekata je 1989. godine, kada je film premijerno prikazan, ostavljala gledatelje bez daha.
Za razliku od Jamesa Camerona koji se maštovito poigrao s dizajnom izvanzemaljaca, Steven Spielberg se u jednom od svojih najpoznatijih djela zadržao na svima dobro poznatom humanoidnom obliku. Možda je upravo zbog toga publika doživjela ovog došljaka iz svemira toliko bliskim i suosjećala s njim kroz sve njegove nedaće.
Istini za volju, E. T. možda nije najoriginalnija znanstveno-fantastična priča niti predstavlja Spielbergovo najbolje dijelo u tom žanru, no i danas, gotovo trideset godina otkad je snimljen, simpatični izvanzemaljac jednakom lakoćom šarmira gledatelje svih generacija.
U svojim pokušajima da se vrati kući, E. T. je osvojio četiri Oscara od čak devet nominacija i ustoličio se kao jedan od najomiljenijih izvanzemaljskih junaka filmske umjetnosti.
Distrikt 9 pokazao se kao pravo osvježenje originalnom i neočekivanom radnjom u kojoj su došljaci iz svemira prvi put žrtve ljudske prirode.
Kritičari ga proglašavaju najboljim SF filmom novoga milenija, a u njegovu uspjehu je svoje prste imao i Peter Jackson kao producent.
Nakon nekoliko desetljeća filmske povijesti u kojima se ljudska vrsta susreće s nebrojenim užasima svemira, bez obzira idemo li ih sami tražiti ili nas izvanzemaljci posjećuju na domaćem terenu, ovoga puta ljudi preuzimaju ulogu agresora i svoju prirodu, često označenu rasizmom i netrpeljivošću, usmjeravaju na došljake iz svemira, jasno im upućujući poruku da ovdje nisu poželjni.
Johanesburg pretvoren u svojevrsni koncentracijski logor za izvanzemaljce, zapravo je poligon za metaforu o našim vlastitim društvenim problemima.
Još početkom osamdesetih američki je redatelj John Carpenter stekao ugled kultnog autora čiji su filmovi smatrani primjerima savršeno izbalansirane strave, napetosti i dinamike.
Isto vrijedi i za 'Stvor', zastrašujući i jeziv remake filma 'The Thing From Outerspace', koji sam redatelj smatra svojim najboljim djelom unatoč tome što ga kritika nije odveć pohvalila.
Gledatelje je u svojoj avanturi u žanr znanstene fantastike počastio nekima od najdojmljivijih i najkrvavijih scena dotad viđenih na filmu, za što je zaslužan zlokobni stvor koji može poprimiti oblik svakog bića s kojim stupi u kontakt.
Uz vrhunske vizualne efekte i grotesknu atmosferu, najstrašnija od svega je zapravo premisa o krvoločnom stvoru koji može imitirati izgled svakog čovjeka, naravno prethodno ga ubivši, te na taj način istrijebiti cijelu ljudsku rasu. Istini za volju, zvuči pomalo paranoidno, ali kroz tu premisu poslužio je kao interesantna studija ljudske prirode.
Samo jedan Oscar za dobrohotne podvodne izvanzemaljce u 'Bezdanu' nije bio dovoljan za Jamesa Camerona, stoga se još jednom uhvatio u koštac sa žanrom znanstvene fantastike.
Ovog puta je posudio izvornu ideju od Ridleyja Scotta te je njegovog osmog putnika umnožio u cijelu koloniju, a horor element zamijenio je neprekidnom akcijom, stvorivši adrenalinski brzi vlak koji je postao mjerilo za sve buduće filmove s izvanzemaljskim bićima.
Glavni protagonisti zapravo nisu kolonijalni marinci, pa tako ni za Oscara nominirana Sigourney Weaver kao Ellen Ripley, već upravo groteskna bića s kiselinom umjesto krvi, izlegnuta iz bizarne mašte Hansa Rudolfa Gigera.
Od svojeg premijernog nastupa u Scottovu 'Osmom putniku', Gigerov Alien zasjeo je na tron horor i SF subkulture kroz šest filmova, nekoliko video igara te bezbroj romana i stripovskih uprizorenja. Unatoč njegovoj popularnosti, možemo se samo nadati da ćemo se u budućnosti, u kojoj zaista stupamo u kontakt s izvanzemaljskim bićima, ipak susresti s E. T.-jem ili sličnim prijateljski raspoloženim susjedom u galaksiji.
Zanimat će vas u MAXtv videoteci:
