IZGUBLJENE ŠANSE

Zašto trebate voljeti vlastite pogreške?

12.06.2011 u 08:46

Bionic
Reading

Žalite za onim što ste napravili, a ne zbog onog što niste. Ili, bolje je voljeti i izgubiti ono što volite, nego nikada ne voljeti, kaže izreka, a sada znanstvenici potvrđuju da je to bolno točno. Naime, ma kako bolne bile naše pogreške, one potiču budući uspjeh u karijeri i ljubavi

Pogreške? Svi, naravno, imamo dug popis koji bismo najradije zaboravili. Međutim, žaljenje za stvarima koje smo napravili dugoročno su manje bolne nego one koje su posljedica nedjelovanja, kažu znanstvenici. A bol koju osjećamo zbog propuštenih šansi, ostavlja nam trajniji ožiljak.

U studiji koju su provela dva američka sveučilišta identificirane su dvije vrste procesa žaljenja – žaljenje zbog akcije koje se temelji na onome što se uistinu dogodilo i žaljenje mirovanja - koje se odnosi na nešto što ste mogli, a niste učinili.

U anketi je 370 odraslih osoba zamoljene da detaljno rasprave o stvari zbog koje jako žale te da opišu koliko je trajala bol. Najčešće su teme bile ljubavna bol te žal zbog propusta u obrazovanju i karijeri. Žaljenje zbog ljubavi se pokazalo posebno bolno; mnogi ispitanici su izrazili žaljenje zbog propuštenih ljubavi ili veza koje nisu funkcionirale.

Rezultati, objavljeni u izdavačkoj kući 'SAGE', otkrili su da je proces žaljenja zbog počinjenog u početku vrlo bolan, ali ne ostaje tako dugo kao žal zbog nečeg što nismo napravili. Također su pokazali da ljudi jače žale zbog gubitka voljene osobe nego zbog karijere.

Međutim, autori studije tvrde da nas žaljenje, posebno ono zbog nečinjenja, potiče na budući uspjeh i na poduzimanje većih rizika, kako kroz isto bolno iskustvo ne bismo ponovno prolazili.

Ne potiskujte bol

'Ljudi žale za stvarima koje su im bitne. Svi žudimo za snažnim, stabilnim društvenim odnosima, i nesretni smo kad ih nema', kaže autor studije, profesor Mike Morrison sa Svučilišta u Illinoisu. 'Žaljenje može biti bolno, ali istodobno korisno. Neki ljudi kažu da pokušavaju živjeti bez žaljenja, no tvrdim da je to nepošteno ljudsko stanje', dodaje Morrison.

Naime, pokušamo li potisnuti žaljenje, žrtvujemo dio naše humanosti. Raspravljajući o nalazima studije, prof. Morrison dodaje da je ključni princip regulacije žaljenja u teoriji da je bol intenzivnija ako je riječ o stvarima koje su nam osobito važne.

'Pronašli smo nekoliko primjera ovog obrasca. Žene, koje često vrednuju društvene odnose više od muškaraca, žale zbog ljubavi više od muškaraca kojima je, pak, važnija karijera pa bolnije proživljavaju pogreške na tom polju.'

Iako žaljenje ponekad može imati loše posljedice po mentalno zdravlje, istraživanja pokazuju da nas žaljenje motivira na nove poboljšane aktivnosti, a time i bolje životne okolnosti.