11 DOBRIH RAZLOGA

Zašto ne trebate osjećati grižnju savjesti kada jedete čokoladu?

29.09.2012 u 14:09

Bionic
Reading

Čokolada je namirnica kojoj rijetko tko može odoljeti, a tijekom svoje duge povijesti pojavljuje se u najrazličitijim oblicima, čineći život slađim. Međutim, nerijetko je se povezuje s viškom kilograma, pojavom akni, hiperkativnosti te ostalim brojnim negativnim efektima. No jesu li ta negativna svojstva čokolade istinita?

Unatoč brojnim negativnim konotacijama, posljednjih nekoliko godina upravo je čokolada postala jedan od omiljenih sastojaka nutricionista diljem svijeta koji naglašavaju njezine brojne zdravstvene pogodnosti. Tako, na primjer, čokolada smanjuje rizik od moždanog udara i srčanog udara, no unatoč tome, dugo vremena je slovila za vrlo nepoželjnu namirnicu te je se povezuje s brojnim negativnim efektima. No, slijedi dobra vijest – većina loših efekata čokolade uopće nisu istinita, piše Yahoo Shine.

Mit 1: Čokolada povećava razinu kolesterola
Ako ste odlučili odustati od čokolade kako biste smanjili razinu lošeg kolesterola, mogli biste ostati neugodno iznenađeni činjenicom da ste se uzalud žrtvovali. Premda je istina kako čokolada sadržava kakao maslac koji je prepun zasićenim masti, istraživanja su pokazala kako čokolada ne povećava razinu lošeg kolesterola, a kod nekih ljudi čokolada ga zapravo i snižava.

Mit 2: Čokolada je bogata kofeinom

Suprotno uvriježenom mišljenju, čokolada ne sadržava tolike količine kofeina kao što se pretpostavlja. Istina je kako tamnije vrste čokolade sadrže više kofeina od mliječnih čokolada, no ne u tolikoj mjeri kao što se pretpostavlja.

Mit 3: Šećer u čokoladi uzrokuje hiperaktivnost

Pretjerane količine šećera navode djecu da nekontrolirano trče, skaču i divljaju, točno? Pa, barem se tako misli. Međutim desetak provedenih studija nije uspjelo pronaći vezu između šećera u dječjim obrocima i hiperaktivnog ponašanja. Postoje dvije teorije koje objašnjavaju tu pojavu: samo okruženje, poput dječjih rođendana i proslava, stvara hiperaktivno ponašanje te sama ta veza između dječje hiperaktivnosti i šećera nalazi se u glavama roditelja koji očekuju hiperaktivno ponašanje djece nakon određene doze šećera.


Čokolada smanjuje razinu stresa te blagotvorno djeluje na zdravlje
Mit 4: Dijabetičari ne bi smjeli jesti čokoladu
Činjenica je da ljudi koji boluju od dijabetesa ne moraju nužno izbjegavati čokoladu. U stvari, mnogi su bili iznenađeni otkrićem kako čokolada ima nizak glikemijski indeks. Nedavne studije čak ukazuju na to da tamna čokolada može kod osoba s normalni i visokim krvnim tlakom poboljšati osjetljivost na inzulin te poboljšati disfunkciju endotela kod ljudi s dijabetesom. Međutim, uvijek je preporučljivo posavjetovati se sa svojim liječnikom prije nego li otvorite onu najveću čokoladu.

Mit 5: Čokolada uzrokuje karijes i kvarenje zubi
Istraživanje razvoja plaka od čokolade otkrilo je kako čokolada ima manje utjecaja na zubni plak od čistog običnog šećera. Naravno, rijetko tko jede sam šećer, međutim druga studija ukazuju na to da ne postoji povezanost između jedenja čokolade i dobivanje karijesa. Studija japanskog Sveučilišta u Osaki ustvrdila je kako kakaovo zrno, jedan od glavnih sastojaka čokolade, zapravo pomaže u borbi protiv karijesa i bakterija u ustima.

Mit 6: Čokolada deblja
Ne nužno. Naravno da velike količine čokoladnog sladoleda neće učiniti uslugu vašem struku, no velika studija koju je proveo National Institutes of Health nešto jako zanimljivo. Naime, prema riječima znanstvenika, konzumiranje male količine čokolade pet puta tjedno povezano je s nižim indeksom tjelesne težine, čak i ako pojedemo više kalorija te ne vježbamo više.

Mit 7: Jedenje čokolade i šećera povezano je sa stresom

Jedna studija je pokazala kako dnevno konzumiranje oko 30 grama tamne čokolade tijekom dva tjedna smanjuje razinu hormona stresa kod osoba koje se osjećaju snažno izloženima stresu.

Mit 8: Čokolada ne sadrži hranjive vrijednosti
Ova mit je potpuno neistinit, međutim koliko je čokolada zapravo hranjiva? Tipična tamna čokolada sadržava jednak broj antioksidansa kao i dvije trećine šalice zelenog čaja, jedne čaše crnog vina ili pak dvije trećine šalice borovnica. Osim toga, čokolada sadrži i minerale te dijetalna vlakna.

Mit 9: Čokolada mora sadržavati najmanje 70 posto kakaa da bi bila dobra za organizam

Opća preporuka je kako bi se trebalo konzumirati tamnu čokoladu s najmanje 70 posto kakaa kako bi se ostvarile zdravstvene beneficije. Istina je da tamna čokolada sadrži više antioksidansa. Međutim studija koja proučavala 18 tjedana ispitanike koji su konzumirali čokoladu s 50 posto kakaa ustvrdila je značajno smanjenje sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka ispitanika. Osim toga, jedna druga studija pokazala je kratkoročna poboljšanja krvi i krvnog tlaka nakon konzumacije tamne čokolada s 60 posto kakaa.

Mit 10: Čokolada je afrodizijak
Iako je to mit u koji mnogi vjeruju, činjenica je kako brojne studije nisu uspjele pronaći vezu niti uvjerljive dokaze da je čokolada zaista afrodizijak. Čokolada je vrlo senzualna namirnica, smanjuje stres, pa možda njezina afrodizijačka svojstva izviru iz psihološke osnove.

Mit 11: Čokolada uzrokuje akne
Iako će gotovo svaka tinejdžerka reći kako čokolada uzrokuje akne, brojne studija, od kojih neke datiraju i iz 1960-ih godina, nisu uspjele pronaći nikakvu povezanost između jedenja čokolade i pojave akni. Opsežni članak objavljen u Journal of American Medical Association tvrdi pak kako kod većine pacijenata koji imaju problema s aknama način prehrane nema nikakvu ulogu te da jedenje većih količina čokolade nije u vezi s pojavom akni.