Nije novost da hodanje koristi i tijelu i mozgu, no način na koji hodamo može biti pokazatelj ozbiljnih zdravstvenih stanja kao što su dijabetes, artritis i avitaminoza, piše Daily Mail. Prošlog su mjeseca američki znanstvenici utvrdili da sporo hodanje može ukazivati na kognitivnu degeneraciju koja može biti rani simptom Alzheimerove bolesti.

Evo, što medicinski stručnjaci mogu iščitati o vašem zdravlju iz načina na koji hodate.

Može signalizirati: slabe mišiće stražnjice, što uzrokuje bolove u leđima i nogama.
Ako ljuljate bokovima poput supermodela, vjerojatno uskoro možete očekivati bol u leđima. Kada hodamo, trčimo ili radimo iskorake, koristimo mali mišić u stražnjici koji se zove gluteus medius. Njegov je zadatak da zdjelicu drži stabilnom, a noge ravnima. No, sjedilački način života može može rezultirati slabljenjem tog mišića. 'Kada iskoračimo, stražnjica se ljulja budući da su mišići opušteni', objašnjava londonski ortoped dr. John Outhwaite.

Izbačena stražnjica iskrivljuje kralježnicu koja može postati kruta i bolna. Raznim vježbama može se ojačati gluteus medius, a tehnika pilatesa smatra se najučinkovitijom. Fizioterapeuti savjetuju da pokušate držati stražnjicu stisnutom dok hodate kao da između polutki stražnjice držite novčanicu od tisuću kuna.

Spor hod

Može signalizirati: kraći životni vijek, dijabetes, artritis, rizik od demencije.

Ako brzo hodate, to je znak da vaše tijelo funkcionira dobro. Mlada, zdrava osoba u dobroj formi hoda u prosjeku između 1,2 i 1,4 metra u sekundi. No, čak ako imate relativno blagi artritis ili druge bolove, brzina hodanja će početi opadati. Osobe s artritisom hodaju sporije od jednog metra u sekundi, a ako je stanje jako loše, samo 50 centimetara u sekundi.

Brzina kojom hodate može predvidjeti i koliko ćete dugo ćete živjeti, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta u Pittsburghu koji su u opsežnom ispitivanju utvrdili da su osobe koje su hodale sporije imale veći rizik od umiranja, dok su osobe koje su hodale brže živjele dulje od statistički predviđenog vijeka života. Studija Medicinskog centra u Bostonu koja je deset godina pratila skupinu šestogodišnjaka utvrdila je da su osobe sa sporijim tempom hodanja bile izložene jedan i pol puta većoj vjerojatnosti da razviju demenciju budući da je sporiji hod povezan s degeneracijom sivih stanica.

Kratki koraci

Mogu signalizirati: limitirane sposobnosti orgazma, osteoartritis, oštećenja mišića kao posljedicu nošenja visokih potpetica.

Kratki koraci mogu ukazivati na pojavu osteoartritisa u kukovima. Ako ste žena, to također može biti posljedica dugogodišnjeg nošenja visokih potpetica. Kratki koraci mogu biti posljedica i problema s koljenom. Kako osoba ne može ispružiti nogu u potpunosti, bit će joj teže najprije spustiti petu na tlo, što će skratiti duljinu koraka. Studija objavljena u časopisu Journal of Sexual Medicine utvrdila je da žene nakon orgazma imaju duži korak. Belgijski znanstvenici sugeriraju kako blokada mišića zdjelice može biti povezana s oštećenjima koja mogu utjecati na sposobnost postizanja vaginalnog orgazma.

Nedostatak zamaha ruku

Može signalizirati: probleme s leđima, vratom i ramenima.

Kada hodamo, zamahujemo rukom na suprotnoj strani od noge koja iskorači, a taj zamah podupire latissimus dorsi, mišić na donjem dijelu leđa. No, ograničen raspon kretanja u ramenima ili leđima može poremetiti taj proces. Ako se jedno rame okreće slobodno, a drugo je rame kruto, možda možete očekivati bolove u leđima ili vratu koji se javljaju zbog višegodišnjeg sjedilačkog načina života.

Šepanje pri kojem je zdjelica spuštena na jednu stranu klasični je znak osteoartritičnog kuka. Međutim, to također može biti znak da ste se preopteretili teškom torbom. Teška torba na desnom ramenu stisnut će tu stranu tijela i tijekom vremena uzrokovati da lijeva noga bude duža (budući da je desna stalno kontrahirana). Kako to dovodi i do zakrivljene kralježnice, vjerojatno će veći pritisak na donji dio leđa dovesti do boli. Šepanje ili izbjegavanje stavljanja težine na petu klasični je znak plantarnog fasciitisa koji se očituje kao bolnost donjeg dijela petne kosti, a nastaje kao posljedica akumuliranih mikrooštećenja.

Problemi sa stepenicama

Mogu signalizirati: deformaciju prednjeg dijela stopala koju karakterizira devijacija palca, bolni natisci na tabanu, osteoartritis u koljenu.

Bol pri penjanju klasični je rani znak upozorenja deformacije prednjeg dijela stopala koju karakterizirana koštana izraslina na glavici prve kosti i povremena bolna oteklina. Bol je signal da se događaju erozivne promjena u zglobu.

Nekoordinirani hod

Može signalizirati: nedostatak vitamina B12, dijabetes.

Kada naše noge dodiruju tlo, šalju moždane signale o položaju, a taj se fenomen zove propriocepcija.
Smanjene propriocepcije događa se zbog gubitka osjeta, što rezultira nekoordiniranim hodom budući da osoba nije svjesna položaja svojih donjih ekstremiteta. Oboljeli podižu stopala i noge vrlo visoko, a zatim tresnu njima na tlo kako bi znali gdje su spustili nogu. Gubitak osjeta u stopalima uzrokuju dijabetes i nedostatak vitamin B12 jer ta stanja oštećuju živce koji kontroliraju pokrete. Simptomi uključuju ukočenost i/ili trnce u udovima, slabost mišića i poremećenu koordinaciju.

Povlačenje stopala

Može signalizirati: Dijabetes, išijas, moždani udar.

Ukoliko noge često povlačite, odnosno ne podižete od tla, vjerojatno je došlo do oštećenja perifernih živaca. Oštećenje perifernih živaca je u 30 posto slučajeva uzrokovano dijabetesom. Povlačenje stopala može biti posljedica oštećenja ili slabljenja mišića, a može biti znak i išijasa, iritacije bedrenog živca.