ZADRŽITE HLADNU GLAVU

Što činiti u slučaju prometne nesreće

06.08.2009 u 10:00

Bionic
Reading

Ljetne gužve, visoke temperature i velik broj neopreznih stranih vozača recept su za manje i veće prometne nesreće. Pročitajte koje korake treba poduzeti ako vas ovog ljeta snađe baš takav peh

Ako je riječ o težoj prometnoj nesreći sa stradalim osobama, potrebno je odmah obavijestiti dežurne službe (hitnu pomoć, vatrogasce, policiju) te pružiti prvu pomoć i osigurati mjesto nesreće postavljanjem trokuta najmanje 50 metara od mjesta nesreće.

Ako u prometnoj nesreći nema stradalih, no vozila se ne mogu ukloniti bez vučne službe, svakako obavijestite policiju, koja je dužna izaći na mjesto nesreće te obaviti očevid. Ovo ističemo budući da za slučaj manjih prometnih incidenata policija u pravilu ne izlazi na očevid, a ako se pokaže da su neodgovornim ponašanjem sudionici nesreće zaustavili slobodan tok prometa tako što nisu uklonili oštećena vozila s prometnice, tada ih plavci mogu kazniti novčanom kaznom u iznosu od 500 kuna.

Preporuka je stoga, u slučaju manje prometne nezgode, da se postigne dogovor te da se uklone vozila u što kraćem roku. U pretincu vašeg vozila uvijek biste trebali držati barem jedan primjerak europskog izvješća o nezgodi. Riječ je o međunarodno priznatom dokumentu čija je svrha olakšavanje utvrđivanja okolnosti nastanka nesreće. On ne služi kao dokaz krivnje. Ipak, potrebno ga je što točnije ispuniti, a pažnju valja posebice obratiti na prepisivanje točnih podataka o vozaču i osiguravatelju njegova vozila, kao i na skicu koja što vjernije treba pokazivati položaj automobila i situaciju nakon nesreće. S obzirom da više nema mobitela bez ugrađenog fotoaparata, svakako snimite mjesto nesreće i detalje poput oštećenja na vozilima i tragova kočenja.

Europsko izvješće o nezgodi popunjavaju obje strane te se zajedno potpisuju i uzimaju po jedan primjerak. Ako ste se sudarili s vozačem čije vozilo nije osigurano, s ispunjenim izvješćem i njegovim podacima možete se obratiti bilo kojem osiguravajućem društvu, a oni će vaš zahtjev proslijediti Hrvatskom uredu za osiguranje. U protivnom je dovoljno obratiti se osiguravatelju vozača koji je skrivio nesreću te ispuniti odštetni zahtjev, nakon čega se kreće na procjenu štete.

Ako ste se sudarili s automobilom stranih registarskih oznaka, postupak je isti kao i u slučaju sudara s hrvatskim državljaninom, s tom razlikom da posebnu pozornost valja obratiti na zelenu kartu. Nju je potrebno fotokopirati, a nužno je da je se dokopate, posebice ako je vozilo registrirano u zemlji koja nije članica Europske unije. Tako ispunjen primjerak europskog izvješća o nesreći s kopijom zelene karte dostavljate Hrvatskom uredu za osiguranje ili izravno osiguravatelju stranog vozila.

Izbjegavajte dogovore na licu mjesta po načelu plaćanja 'odokativne' štete, s obzirom da je kod novijih automobila prava šteta često veća od one koja se na prvi pogled čini. Također budite spremni pozvati policiju ako sudionik prometne nesreće odbije dati podatke ili odluči pobjeći s mjesta nesreće.

Sami nikada nemojte bježati s mjesta prometne nezgode budući da vas taj potez može koštati od 3.000 kuna, pet kaznenih bodova i šest mjeseci bez vozačke dozvole u slučaju manje prometne nesreće pa do zatvora ako pobjegnete s mjesta nesreće u kojoj ima stradalih osoba.