VITAMINSKA BOMBA

Šparoge – hrana, lijek i afrodizijak

09.04.2010 u 07:25

Bionic
Reading

Šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju

Energetska vrijednost stotinu grama šparoga iznosi samo 35 kalorija budući da najveći dio čini voda (93 posto), a 1,7 posto otpada na bjelančevine, 2,6 posto ugljikohidrate i 0,7 posto masti. Šparoge su, osim vitaminima i mineralima, osobito kalijem i kalcijem, bogate još mnogim vrijednim tvarima. Odličan su izvor vitamina B6, kalcija, magnezija i cinka i vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C, K i E, tiamina, riboflavina, rutina, nijacina, folične kiseline, željeza, fosfora, kalija, bakra, mangana i selena. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparogama, jer je biljka šparoge bogata tim sastojkom.

U sto grama šparoga ima samo 35 kalorija

Divlje su šparoge pomalo gorke, a za tu su gorčinu 'zaslužni' njihovi sastojci asparagin, vanilin i spargaurin. No oni također ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma. Bogate su i luteinom, biljnim pigmentom koji ima blagotvoran utjecaj na krvne žile.

Čuvari zdravlja

Istraživanja koja su se bavila nutritivnim vrijednostima šparoga pokazala su da su siromašne kalorijama, ali i da su sjajan izvor folata i kalija te antioksidansa. To je čini idealnom namirnicom za zdravlje srca, a budući da je bogata kalijem čuva i zdravlje kostiju, jer smanjuje gubitak kalcija iz kostiju.

Vjeruje se da blagotvorno djeluju protiv zatvora, jer su bogate vlaknima, upotrebljavaju se kao oblog protiv ekcema, a preporučuje se dijabetičarima i rekonvalescentima. Djeluju i kao diuretik i pomažu pri otežanom mokrenju, kao i kod ublažavanja menstrualnih tegoba. Neutraliziraju amonijak koji nas čini umornima i štiti male krvne žilice od pucanja. Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.

Nova studija pokazuje kako aminokiseline i minerali u ekstraktu šparoge mogu olakšati mamurluk i zaštititi stanice jetre od otrova iz alkohola. Tijekom vremena, kronična uporaba alkohola uzrokuje oksidativni stres koji dovodi do oštećenja jetre, a prekomjerno upijanje alkohola kao posljedica može uzrokovati glavobolju, mučninu, proljev i žeđ.

Prirodni afrodizijak

Šparoge se od davnina smatraju afrodizijakom ne samo zbog svog falusnog oblika, već i zbog visokog udjela vitamina E, za koji se često zna reći da je vitamin plodnosti budući da stimulira proizvodnju seksualnih hormona.

Osobito se preporučuju trudnicama zbog folne kiseline kojom obiluju, a samo pet vrhova šparoge sadrže 110 miligrama folne kiseline (preporučena dnevna doza je 400 miligrama, a 600 miligrama za trudnicu). Folna kiselina pomaže tijelu da se zaštiti od raka pluća, debelog crijeva i uterusa. U šparogama se nalazi i jak antioksidans glutatin koji štiti organizam od slobodnih radikala koji uzrokuju rak. Također su bogate inulinom, probiotikom koji potiče razvoj probiotičkih bakterija i neutralizira patogene bakterije koje se nalaze u crijevima.

Priprema šparoga

Šparoge se u prehrani koriste od davnih vremena, a cijenjene su zbog svog delikatnog okusa. Kultivirali su je stari Egipćani, Grci i Rimljani koji su ih u sezoni jeli svježu, a sušili je da bi je mogli koristiti i preko zime. U srednjem vijeku izgubila je na popularnosti, ali se ponovno u 17. stoljeću vratila na jelovnike.

Šparoge se pripremaju na razne načine širom svijeta. U azijskoj kuhinji najčešće se prže i jedu u kombinaciji s mesom. U francuskoj kuhinji najčešće se kuhaju u vodi ili na pari i poslužuju s umakom hollandais, maslinovim uljem, rastopljenim maslacem ili parmezanom. Najčešće se jedu pečene na žaru, a koriste se u juhama i umacima.

Šparoge se kuhaju u slanoj vodi petnaestak minuta te se dobro ocijede, ohlade i začine maslinovim uljem i limunovim sokom. Prije kuhanja drvenasti, tvrdi dio izdanka šparoge treba baciti, a jestivi su samo mekani, vršni dijelovi. Sezona je divljih šparoga u razdoblju od ožujka do lipnja, a kultivirane se na policama većih trgovačkih centara mogu naći tijekom cijele godine s tim da berba u našim krajevima kreće od travnja i traje negdje do srpnja.

Divlje šparoge treba rezati ili još bolje lomiti do dijela na kojem postaju tvrđe i gdje prestaju 'pucati'. Kod pitomih treba odrezati drvenasti donji dio koji nije jestiv, a donju polovicu oguliti nožićem. Divlje šparoge stave se u kipuću zasoljenu vodu i kuhaju desetak minuta s tim da se tek nekoliko minuta prije kraja dodaju vrhovi, a pripremaju se i fritaje - šparoge s jajima. Pitome šparoge odlične su na žaru začinjene s malo maslinova ulja, a mogu se kuhati u vodi s tim da se lonac do pola napuni vodom da se vrhovi kuhaju na pari.