nova kategorija rada

Ovaj se Nizozemac preselio u Hrvatsku i pokrenuo ozbiljan biznis iz nule. Otkrio nam je kako će se raditi u budućnosti

08.03.2021 u 07:41

Bionic
Reading

Digitalni nomadi su profesionalci koji na tržište ulaze na velika vrata. Prema mnogima, upravo su oni ljudi koji predstavljaju budućnost rada. Kako i ne bi, s obzirom na vremena u kojima živimo? Em je svijet okovan nezapamćenim okolnostima, em smo debelo zagazili u novu eru industrijske revolucije obilježenu pomakom u sferu digitalnog

Spojimo li ove dvije stvari, dolazimo do idealnih uvjeta za novi tip profesionalca – čovjeka koji radi u pokretu, vezan jedino uz stabilnu internetsku vezu, pokoju korisnu aplikaciju koja će mu omogućiti da sigurno posluje neovisno o tome gdje se u svijetu nalazio i, dakako, dovoljno hrabrosti da pionirski prigrli avanturu novog doba kako bi maksimalno iskoristio slobodu koju nam je donijela digitalna revolucija.

No, daleko od toga da su digitalni nomadi novotvorenica koja je niknula iz nasljeđa svima nam problematične prošle godine. Premda, kao što smo već rekli, doprinos te 2020. nije nezanemariv – barem kad je riječ o rastu vidljivosti i popularnosti u mejnstrimu. Postoje, naime, ljudi koji već odavna rade i žive principe ovog relativno novog poslovnog koncepta. A hrvatskoj je javnosti ovaj koncept približio Jan de Jong – Nizozemac s hrvatskom adresom kojeg mnogi smatraju rodonačelnikom ove nove kategorije rada u nas.

Kako je počela njegova priča ovdje

U Hrvatsku je došao kad su mu bile 22 godine, pisao je diplomski i usput istraživao hrvatsko tržište. Trebao je ostati samo godinu dana, ali je njegov poduzetnički duh proradio pa je uvidio da u Splitu postoji mogućnost da ovdje izgradi karijeru. Da se razumijemo, još je kao tinejdžer pokazao liderske vještine. U Leidenu je već s 19 godina vodio call centar u kojem se zaposlio kao obični agent svega dvije godine ranije.

Svoje je iskustvo primijenio i ovdje nakon što je pokrenuo sličan biznis u Splitu. Firma je brutalno rasla, nakon svega godine dana servisirali su već najveće telekomunikacijske kompanije u zemlji. Ubrzo se središte preselilo u Zagreb, centralizirana smo zemlja pa je nemoguće voditi ozbiljan biznis bez prisutnosti u našoj metropoli – kaže prekaljeni nizozemski poduzetnik koji je do 2016. u Zagrebu zapošljavao više od 400 agenata.

A onda je odlučio prodati svoj udio u tom biznisu kako bi se mogao više posvetiti svojoj drugoj strasti – marketingu. De Jong je, naime, pokrenuo i iz nule izgradio dvije marketinške agencije koje je u par godina doveo do regionalnog lidera. U isto je vrijeme pokrenuo i priču o digitalnim nomadima koja je zaintrigirala čak i našeg zakonodavca, ali o tome više kasnije.

Prednosti i nedostaci igre u visokoj ligi

Nije de Jonga u Hrvatskoj zadržala samo ljubav prema Lijepoj našoj. Veliku je ulogu u njegovom ostanku zasigurno odigrala i žena s kojom se odlučio skrasiti i osnovati obitelj. Iako je podatak kako se radi o ocu četvero djece zasigurno hvale vrijedan, za potrebe ove priče je zanimljivije promotriti kako si je naš sugovornik organizirao vrijeme kako bi mogao uspješno balansirati između dva segmenta svog života.

De Jong, naime, s obitelji živi u Splitu, a centrale biznisa koje vodi nalaze se još uvijek u Zagrebu. Kako bi mogao biti jednako prisutan na oba polja, morao je iznaći recept za dobar raspored. Tako su mu četiri dana u tjednu rezervirana za obiteljski život u Splitu, dok je od utorka do četvrtka na terenu u Zagrebu. Tih dana kad je u šihti, priznaje, tempo mu je ubojit. Ustaje prije četiri kako bi do devet stigao biti na prvom sastanku u metropoli i ne staje dok u tri dana ne odguli posla koji većina nas obavlja čitav radni tjedan. No, isplati se, kaže. Jedino mu tako ostaje dovoljno vremena da sudjeluje u odgoju svojih klinaca i paralelno predvodi novi val revolucije tržišta rada, odnosno priču o važnosti institucije digitalnih nomada.

Objasnite nam pojam digitalnih nomada.

Digitalni nomadi su poslovni profesionalci koji svoj posao mogu u potpunosti obavljati na daljinu, a za rad im je često potrebna samo internetska veza. U to spadaju IT profesionalci, ali i kreatori sadržaja kao što su to, recimo, fotografi. A s obzirom na to da su sposobni raditi na daljinu, odlučuju raditi na različitim mjestima. Oni su zapravo nomadi, putuju svijetom – i usput rade.

Kakva su Vaša osobna iskustva s digitalnim nomadstvom?

Da budem iskren, osobno sam u životu upoznao svega nekoliko digitalnih nomada. Bilo je to prošle godine u Dubrovniku tijekom prve konferencije u Hrvatskoj posvećene temi digitalnih nomada. Ljudi koje sam ondje upoznao su sjajni otvoreni pojedinci, svi odreda zaljubljeni u Hrvatsku.

Osim toga, svakodnevno sam u kontaktu s digitalnim nomadima jer me kontaktiraju, postavljaju pitanja o tome kako se mogu prijaviti za dozvolu boravka hrvatskog digitalnog nomada.

Koja je bila Vaša uloga u senzibiliziranju javnosti glede digitalnih nomada?

Ubrzo nakon što je u Hrvatskoj započeo lockdown shvatio sam da je sve više ljudi koji danas mogu raditi na daljinu i da će sve više tvrtki biti otvoreno za ideju da njihovi zaposlenici rade u potpunosti na daljinu. Očito je Covid-19 ubrzao ovaj razvoj i smatrao sam da bi to bio pametan potez da Hrvatska bude među prvim zemljama na svijetu koja će poželjeti dobrodošlicu takvim profesionalcima koji će početi raditi iz Hrvatske.

Blagodati koje sam uvidio kriju se u tome što bismo otvaranjem tržišta prema digitalnim nomadima Hrvatsku mogli pretvoriti u cjelogodišnju destinaciju s obzirom na to da bi digitalni nomadi svoj novac trošili ovdje. Usto, mogli bismo zaustaviti ili odljev mozgova preokrenuti u našu korist. U posljednjih 10 do 15 godina svjedočili smo tome da više od pola milijuna (uglavnom pametnih i nadarenih) ljudi napušta Hrvatsku kako bi pronašli neke druge prilike i mogućnosti u inozemstvu. Na ovaj način u Hrvatsku bismo dovodili pametne i talentirane ljude koji bi radili odavde, živjeli ovdje i mogli doprinosili pozitivnoj promjeni načina razmišljanja u ovoj zemlji - za koju vjerujem da nam je potrebnija čak i od novaca koji će digitalni nomadi potrošiti ovdje.

Koje su prednosti digitalnog nomadstva u perspektivi budućnosti rada?

U prvom redu, takav način rada tvrtkama omogućuje zapošljavanje talentiranih ljudi po cijelom svijetu. Nestat će prepreka da se talent zapošljava samo ondje gdje neka kompanija drži ured. S druge strane, digitalni će pak nomadi moći raditi za poslodavce diljem svijeta.

Evo jednog jednostavnog primjera. Plaće u područjima poput Silicijske Doline nevjerojatno su visoke. To je ujedno i rezultat visokih troškova života na tom području. Sad zamislite da možete raditi u tvrtkama u Silicijskoj Dolini, primati odgovarajuće plaće, ali plaću trošite u zemljama u kojima je život puno pristupačniji.

Zato je ovo je za mnoge ljude vrlo privlačan način života. Mlađe se generacije ionako manje brinu o vlasništvu (nad nekretninama, automobilima i drugim materijalističkim predmetima). Više im je stalo do iskustava. Ova vrsta načina života nudi upravo to.

Kome je namijenjen ovaj način rada namijenjen i kako steći status digitalnog nomada?

Vjerujem da me pitate tko se zapravo može prijaviti za dozvolu boravka u Hrvatskoj. U tom slučaju mislimo na udaljene radnike iz trećih zemalja - dakle, izvan EU. Te osobe trebaju dokazati da imaju sljedeće:

- potvrdu o nekažnjavanju

- zdravstveno/putno osiguranje

- dokaz o svrsi (ugovor o radu ili drugi dokument kojim se predviđa da osoba obavlja posao putem komunikacijske tehnologije za stranog poslodavca ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj)

- dokaz o odgovarajućem prihodu/štednji - što znači minimalni prihod od 16.142,50 kuna mjesečno ili, ako se odlučite podnijeti zahtjev za dozvolu boravka od 12 mjeseci, 193.710,00 kuna uštede (što je zapravo umnožak 12-mjesečnog minimalnog prihoda)

Kako je hrvatski zakonodavac riješio status digitalnih nomada?

Budući da mogu dokazati gore spomenute zahtjeve, digitalni nomadi dobit će dozvolu boravka od 12 mjeseci. Tijekom tih 12 mjeseci digitalni nomadi bit će izuzeti od plaćanja poreza na dohodak u Hrvatskoj kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje. Dakle, digitalni nomadi će plaćati porez na dohodak u zemlji u kojoj je zaposlen ili u kojoj je registrirana njihova tvrtka.

Spominjali ste Hrvatski Telekom kao kompaniju koja podržava koncept digitalnih nomada. Gdje vidite sinergiju?

U prosincu 2020. sam osnovao Udrugu digitalnih nomada Hrvatska, a Hrvatski Telekom je prepoznao i financijski podržao misiju te udruge. Vjerujem da je tome tako zbog dvije jednostavne stvari - digitalni nomadi zahtijevaju izvrsnu internetsku vezu i co-working mjesta za rad. Hrvatski Telekom, kao jedan od lidera digitalne revolucije u Hrvatskoj, nudi obje mogućnosti.

Koje biste aplikacije istaknuli korisnima za digitalne nomade?

Mogao bih ja sada ovdje špekulirati, jer tržištu ne fali korisnih aplikacija, ali bi najbolje bilo da to pitate ljude koji su stvarno žive život digitalnih nomada.

Aplikacija bez koje digitalni nomadi neće moći

A upravo smo to i učinili. Nakon što smo kontaktirali nekolicinu digitalnih nomada, iskristaliziralo se nekoliko favorita. U prvom redu tu mislimo na aplikacije koje već koristi i većina nas. Dakle, to su različite aplikacije banaka i poduzeća pomoću kojih plaćamo, a ako imamo sreće, i dogovaramo određene usluge.

Jedna od njih je i aplikacija Moj telekom. Moj Telekom aplikaciju Hrvatskog Telekoma, recimo, koristi više od pola milijuna ljudi, a digitalnim će nomadima biti osobito korisna jer je Hrvatski Telekom za sve digialne nomade pripremio i posebnu ponudu, putem koje će moći kupiti flat internet te pratiti svoju potrošnju. No, ova aplikacija obiluje i brojnim korisnim mogućnostima. Pomoću nje, primjerice, možemo plaćati svoje račune, mijenjati tarife, kupovati bonove i opcije i slično, a uz to možemo koristiti i posebne pogodnosti te popuste na uređaje.

Osim toga, aplikaciju možete preuzeti besplatno te provjeriti zašto su stotine tisuća domaćih i stranih korisnika zadovoljnih uslugama (kao i brojnim benefitima) koje Moj Telekom aplikacija pruža.