OPASNE KOREKCIJE

Plastične operacije vode do krize identiteta?

10.04.2012 u 09:29

Bionic
Reading

Puno kirurških zahvata može dovesti do krize identiteta, upozoravaju psiholozi

Plastične operacije koje drastično mijenjaju izgled osobe mogu imati štetne učinke na osjećaj identiteta, tvrde američki psiholozi. Autorica studije dr. Vivian Diller kaže kako je shvaćanje pacijenata da su njihovi nedostaci zapravo dio njihovog identiteta glavna pojava nakon operacije, piše Daily Mail. Primjerice, lagano kvrgavi nos ili veličina očiju mogu biti karakteristike po kojoj osoba

definira samu sebe, a da toga nije svjesna.

Kada se te jedinstvene značajke izbrišu, trpi samoodređivanje osobe, koje za posljedicu ima osjećaj pacijenata da novo lice više nije dio njih.  'Slika koju ljudi vide u ogledalu i uzimaju zdravo za gotovo zapravo je puno dublja', objašnjava dr. Diller. Dr. Z. Paul Lorenc, autor knjige 'A Little Work: Behind the Doors of a Park Avenue Plastic Surgeon', kaže kako samo mali broj pacijenata prije operacije želi da njihove oči ili osmijeh izgledaju isto nakon operacije. Većina bolesnika kaže suprotno: umjesto vlastitog izgleda žele bolje verzije sebe ili zahtijevaju da izgledaju kao određena glumica ili model.

To upućuje na svojevrsnu želju da postanu netko drugi, poznata osoba koja, kako pacijent misli, živi bez problema, u naizgled savršenom životu. To dr. Lorenc smatra 'crvenom zastavom'. 'Oni žive s glorificiranom slikom savršenog identiteta', objašnjava, a to može imati duboke psihološke učinke kada pacijent promjenom svog lica odbaci osjećaj o samom sebi. U tom periodu shvaćaju da identitet koji su tražili nije uopće savršen. Neki liječnici testiraju svoje pacijente kako bi bili sigurni da ne traže plastičnu operaciju iz pogrešnih razloga. Ako posumnja da je zahtjev za estetskim zahvatom motiviran nekom psihičkom dijagnozom, primjerice dismorfijom, dr. Lorenc će pacijenta uputiti kod psihijatra.

Psihijatrica Daniela Schreier kaže da se ovakva vrsta pregleda ipak ne događa redovito, jer često u svojoj praksi vidi pacijente koji su kasnije požalili zbog operacije. Victoria Pitts-Taylor, autorica knjige 'Surgery Junkies: Wellness and Pathology in Cosmetic Cultur', ističe kako transformacija nečijeg izgleda operacijama može biti radikalna, a da je psihološke učinke drugačijeg lica ili drastično drugačijeg oblika tijela teško predvidjeti.

Postepeno mijenjanje izgleda tijekom vremena, za koje su se odlučile mnoge slavne osobe, poput Megan Fox, nudi mogućnost lakšeg prilagođavanja od jednog postupka koji mijenja sve bitne karakteristike odjednom.

Naš vlastiti osjećaj identiteta, posebice u odnosu na izgled, obično se učvršćuje u mladoj dobi, tijekom adolescencije. Stoga bilo kakve fizičke promjene, veće ili manje, zahtijevaju neki oblik mentalnog prilagođavanja. Kad su promjene velike, prilagodba može trajati dugo. Mnoge žene koje idu pod nož kako bi se, u potrazi za savršenim izgledom, osjećale bolje, na kraju završe sa sasvim suprotnim efektom: voleći novu 'popravljenu' verziju sebe – puno manje.